Kovač je ponovio stajalište Hrvatske da je za nju arbitražni proces prošlost, ali je dodao da je neriješeno granično pitanje u odnosima Zagreba i Ljubljane samo jedan segment u prijateljskim odnosima dviju država i dvaju naroda. "Osobno sam uvjeren da možemo korak po korak doći do prihvatljivog bilateralnog rješenja", kazao je Kovač, kojemu je ovo prvi posjet Sloveniji od preuzimanja dužnosti. On je dodao da u međuvremenu to pitanje ne treba biti u fokusu i opterećivati inače dobre odnose dviju zemalja.

Slovenski šef diplomacije Erjavec je kazao da pozicija Ljubljane o neriješenom graničnom sporu ostaje ista. "Za Sloveniju je arbitražni sporazum međunarodni sporazum koji je i dalje na snazi, očekujemo njegov nastavak i donošenje presude", kazao je Erjavec dodavši kako bi Hrvatska kao članica EU taj sporazum trebala poštovati jer je donesen pod okriljem EU te da Slovenija ne razmišlja o alternativnom rješavanju graničnog spora.

Kovač: Granično pitanje ne smije zasjeniti ukupne, dobre odnose

Odgovarajući na pitanja novinara nakon susreta s Erjavcem, a koja su osobito, kad je riječ o slovenskim novinarima, bila koncentrirana samo na problematiku granice i navodno izgubljeno povjerenje između dviju država zbog izlaska Hrvatske iz procesa arbitraže, Kovač je više puta ustvrdio kako je uvjeren da dvije države mogu doći do prihvatljiva rješenja te da to pitanje ne treba zasjeniti dobru komunikaciju i suradnju dviju vlada te prijateljske odnose dužnosnika i dvaju naroda.
"Hrvatska i Slovenija su dvije prijateljske i susjedne države koje mnogo toga veže, a granični spor samo je jedan aspekt", kazao je Kovač, podsjetivši da je od dolaska nove hrvatske vlade komunikacija Ljubljane i Zagreba mnogo bolja, što potvrđuju česti kontakti i susreti na predsjedničkoj razini te razgovori premijera Oreškovića i Cerara, ali i međunarodna suradnja i djelovanje u širem okruženju preko inicijative Brijuni-Brdo.
"Naravno da želimo riješiti i granični spor. Naši se pogledi na to razlikuju, ali smo uvjereni da se može naći rješenje u duhu prijateljstva, dobrosusjedskih odnosa i međunarodnog prava. Mi smo prijatelji i to ćemo svakako riješiti", kazao je hrvatski ministar, posebice ukazavši na odličnu gospodarsku suradnju koja se može još unaprijediti, turističku razmjenu i brojna prijateljstva.

Na ustrajne upite slovenskih novinara Kovač nije želio otkriti kakvo rješenje će Hrvatska predložiti Sloveniji kako bi se proces traženja rješenja nakon propasti arbitraže nastavio. Podsjetio je da ni neke druge zemlje EU nemaju do u detalje riješene granične prijepore, poput Nizozemske i Njemačke, ali ipak imaju živu i bogatu suradnju na svim razinama, kao što je slučaj i s Hrvatskom i Slovenijom.

Erjavec: Slovenija za arbitražu, no politički dijalog treba nastaviti

Slovenski ministar Erjavec rekao je da je granični prijepor bio jedan od predmeta njegovih dosadašnjih razgovora s hrvatskim gostom, ali da tu nije bilo napretka jer su pozicije dviju država različite.

Istaknuvši kako je arbitražni sporazum međunarodni ugovor i da slovenska strana "očekuje da će ga i Hrvatska poštovati", Erjavec je kazao da Slovenija ne vidi alternativnu mogućnost rješenja spora, ali da to nije razlog da se politički dijalog s Hrvatskom ne nastavi jer je to "i zadaća diplomacije".

Razgovore s Kovačem Erjavec je ocijenio vrlo korisnima, ali je u odgovoru na novinarsko pitanje također rekao kako smatra da će međusobno povjerenje biti teško dići na višu razinu dok se ne riješe otvorena pitanja poput graničnog. To ipak, smatra on, ne smeta nastavku dobre suradnje na mnogim područjima, osobito gospodarske, s obzirom na međusobnu razmjenu od čak tri milijarde eura.

Na pitanje o tome kad će biti skinuta žičana ograda s dijela granice prema Hrvatskoj, koja je postavljena prošle jeseni s motivacijom da se Slovenija tako štiti od nekontroliranog izbjegličko-migrantskog priljeva, Erjavec je rekao da je to stvar procjene slovenske vlade koja mora analizirati kako će se izvršiti i ispuniti dogovori koje je u vezi s izbjegličkom krizom već prihvatila EU, kao i to kako će funkcionirati dogovor EU i Turske, pa će ograda do tada ostati, barem na nekim dijelovima koje Ljubljana smatra sigurnosno najkritičnijima.

Osuda napada u Bruxellesu

Hrvatski ministar za vanjske i europske poslove sastao se tijekom svog prvog službenog posjeta Sloveniji i s predsjednikom države Borutom Pahorom te parlamentarnom oporbom na čelu s bivšim premijerom Janezom Janšom, a govorio je i s predstavnicima hrvatske zajednice u Sloveniji.

Na pitanje hrvatskih novinara može li se unaprijediti status oko 50.000 Hrvata slovenskih državljana, Erjavec je rekao da će se njihov status riješiti zajedno s statusom ostalih naroda s područja bivše Jugoslavije, ali je isključio mogućnost da Hrvati postanu tzv. ustavom priznata manjina, poput Talijana i Mađara koji se smatraju autohtonim stanovnicima, dok je Kovač kazao da su Slovenci kao manjina spomenuti i u hrvatskom ustavu te uživaju financijsku potporu hrvatske vlade.

Dvojica šefova diplomacije oštro su osudili današnji teroristički napad u Bruxellesu. Osuđujući napade i izražavajući sućut obiteljima žrtava, ministar Kovač kazao je da "to nije samo udarac na Belgiju nego i na EU i tome ćemo se morati oštro suprotstaviti". Teroristički napadi na Bruxelles kao "srce EU-a" u kojemu su europske institucije, nakon napada na Pariz prošle godine, svjedoče o rastućoj nesigurnosti zbog kojih je potrebna i jača koordinacija te što veća međusobna suradnja na području sigurnosti, upozorio je hrvatski šef diplomacije.