U Kliničkoj Bolnici Dubrava održan je simpozij Dnevna bolnica u kardiologiji za liječnike-kardiologe i medicinske sestre. Tom prilikom obilježila se i 30 godišnjica kateterizacijskog laboratorija te 20 godišnjica rada koronarne jedinice KB Dubrava.

Ovim simpozijem razmijenila su se znanja i iskustva hrvatskih bolničkih centara u vođenju kardioloških bolesnika kroz dnevnu bolnicu. Također se istaknuo značaj i potencijal dnevne bolnice u kardiologiji danas za uspješno dijagnosticiranje, ali i kontrolu, liječenje i rehabilitaciju kardioloških bolesnika putem dnevne bolnice.

Docent Boris Starčević, Predstojnik Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KB Dubrava, s ponosom je istaknuo kontinuitet i kvalitetu u radu koronarne jedinice te invazivne kardiologije u KB Dubrava te da je zahvaljujući sredstvima Europske unije i Ministarstva zdravstva došlo do obnove kardiološke dnevne bolnice, ali i operativnih sala za interventnu kardiologiju te intenzivnog kardiološkog odjela. Na taj način povezale su se dijagnostičke obrade i liječenja bolesnika s operativnim i interventnim zahvatima te omogućila adekvatna njega i skrb bolesnika nakon najtežih zahvata te životno ugroženih bolesnika.

Docentica Diana Rudan, Voditeljica kardiološke dnevne bolnice KB Dubrava, naglasila je važnost koncepta dnevne bolnice u praćenju kardioloških bolesnika čime se smanjuju liste čekanja ovih bolesnika, kao i troškovi samog liječenja. Naime, hrvatski pokazatelji kao i pokazatelji drugih europskih zemalja govore u prilog da se ovim načinom liječenja smanjuje morbiditet, mortalitet te broj hospitalizacija kardioloških bolesnika te se kraćim čekanjem na kardiološku evaluaciju i određene dijagnostičke postupke poboljšava sama kvaliteta života bolesnika kao i njihovo cjelokupno „bolničko“ iskustvo.

Primarijus Miroslav Raguž, Voditelj koronarne jedinice KB Dubrava od njenih početaka, izjavio je da je kao Voditelj ove jedinice već 20 godina izuzetno ponosan na kvalitetu rada svojih djelatnika. Također se osvrnuo na razvoj kardiološkog intenzivnog liječenja te naglasio potrebu trajne izobrazbe medicinskih djelatnika, što uz primjenu novih metoda u liječenju i zbrinjavanju najtežih, akutno bolesnih kardioloških bolesnika znatno smanjuje pobol i smrtnost tih bolesnika.