"Članstvo se buni zbog velikih plaća i netransparentnog trošenja milijunskih iznosa kojima raspolažu komore. One ostvaruju ogroman profit i višak prihoda od članarina koje je članstvo dužno uplaćivati komori", izjavio je Hini koordinator inicijative Domagoj Švegar.

Transparentnost je najveći problem

Upravo je transparentnost najveći problem jer se strukovne komore ponašaju kao sindikati, a ne kao produžena ruka države. Naime, svaka od tih komora osnovana je na temelju zakona i ima javne ovlasti - izdavanje licence za rad svojim članovima.

Budući da se financiraju iz članarina, morale bi davati podatke o tome kako se taj novac troši, kolike su naknade i plaće njihova vodstva.

Nevjerojatno je, kaže Švegar, koliko se komore odupiru dostavi tih podataka. Primjerice, bivša predsjednica Komora medicinskih sestara Slava Šepec prozvala je inicijativu Psihološko proljeće za "govor mržnje, poziv na javni linč, poticanje na nasilje i teško sramoćenje" zato što objavljuje iznose plaća u komorama.

Zastrašivanje članstva

"Radi se o zastrašivanju članstva, kako ne bi propitivalo njihovo financijsko poslovanje. Što bi tek bilo da je neka medicinska sestra postavila takvo pitanje? Ne bi se usudila više disati jer joj komora može uzeti licencu za rad", kaže Švegar.

Po podacima koje je dobila inicijativa, predsjednici triju komora prošle su godine imali bruto plaće veće od 200.000 kuna.

Najveću plaću imao je predsjednik Hrvatske komore inženjera građevinarstva - nešto više od 450.000 kuna bruto, zatim predsjednik Liječničke komore, za pola radnog vremena 279.820 kuna, a na trećem je mjestu Hrvatska komora primalja s 200.111 kuna godišnje plaće.

Osam predsjednika je volontiralo, uključujući odvjetničku i javnobilježničku komoru.

Po podacima inicijative, najviše prihode u odnosu na broj članova imala je Hrvatska odvjetnička komora, koja je lani uprihodila nešto iznad 19 milijuna kuna, a slijedi Hrvatska liječnička komora s gotovo 30 milijuna kuna (ona ima četiri puta više članova od Odvjetničke komore).

Kome su upućene donacije?

I druge komore raspolažu s milijunskim iznosima, no što rade s tim novcem, kaže Šveger, teško je ući u trag. Dobili su podatke da su liječnička i komora medicinskih sestara tijekom 2017. i 2018. dale velike donacije. Liječnička komora, primjerice, lani je donirala preko 7 milijuna kuna, no kome je upućena ta donacija Psihološko proljeće nije uspjelo dobiti odgovor.

Komora medicinskih sestara je prošle godine milijun i pol kuna, 15 posto svog proračuna, izdvojila za donaciju koja je išla zakladi medicinskih sestara, koju je osnovala ista ta komora.

"Zanimljivo je da je komora osnovala zakladu kojoj je donirala novac. Riječ je o zakladi koja je početkom ove godine likvidirana jer je 'ispunila svoju svrhu' pa ju je Ministarstvo uprave ugasilo. Ta zaklada više ne postoji, a što je s novcem - nije poznato", tvrdi Švegar.

Zbog netransparentnog poslovanja Psihološko je proljeće povjereniku za informiranje prijavilo komore fizioterapeuta, inženjera strojarstva, šumarstva i drvne tehnologije...

"Komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije odbila nam je dostaviti tražene podatke s obrazloženjem da nisu dužni dati podatke kako troše novac, no povjerenik za informiranje je procijenio da javnost ima pravo na te informacije unatoč europskoj uredbi o pravu na zaštitu podataka", kaže Švegar.

Prikrivanje podataka o enormnim putnim troškovima

Ni komora inženjera strojarstva im, kaže, nije htjela dostaviti podatke o tome koliki su troškovi njihovog predsjednika-volontera, koji ima enormne putne troškove.

"Podnijeli smo dvije žalbe povjereniku za informiranje jer nam nisu htjeli dostaviti putne troškove. Nakon toga su nam poslali 400 stavki za putne troškove iz kojih proizlazi da je predsjedniku u 2018. isplaćeno 93.000 kuna za putne troškove, no u 35 stavki nije navedeno tko je putovao i kome je isplaćen novac. Maskirani su rashodi i teško ih je otkriti", rekao je Švegar.

U inicijativi Psihološko proljeće izdvajaju i slučaj Odvjetničke komore, s nešto manje od 5000 članova koji su obvezni godišnje uplaćivati oko 3500 kuna članarine. Prihodi Odvjetničke komore od članarina 2018. godine iznosili su nešto više od 17 milijuna kuna, prihodi od članarina i članskih doprinosa nešto iznad 19 milijuna kuna, a ukupni prihodi 20-ak miljuna kuna.

Njihov predsjednik, dopredsjednici, glavni tajnik, kao i svi članovi Upravnog odbora, Izvršnog odbora, disciplinskih tijela, raznih komisija (i slično) ne primaju naknadu za svoj rad, a novci su akumulirani u imovini Odvjetničke komore, koja je, sa 73 milijuna kuna, daleko najveća od svih strukovnih komora u Hrvatskoj.