Predstavljajući Izvješće za 2013. pučka pravobraniteljica Lora Vidović istaknula je da je u prošloj godini došlo do značajnog porasta broja predmeta koji se tiču prava branitelja, državnih službenika, financija, uključujući i ovrhe kojih je najviše zbog neplaćanja rtv pristojbe, stambenih odnosa i zbrinjavanja, postupanja policijskih službenika, itd.

Temeljem sadržaja prtitužbi, Ured zbog bolje zaštite građana u Izvješću navodi 80 preporuka Vladi, nadležnim ministarstvima i drugim tijelima. Od ukupnog broja pritužbi, 57 posto ih je pristiglo iz središnje Hrvatske i Zagreba što upućuje na nužnost otvaranja regionalnih ureda pučke pravobraniteljice, smatra Vidović.

Postupanje je dovršeno u 2275 pritužbi, od kojih je 898 bilo u nadležnosti pučke pravobraniteljice. Zanimljiv je podatak da je 150 pritužbi zaprimljeno iz inozemstva, a otvoreno je i 248 novih predmeta koji se odnose na diskriminaciju, što je za 22,77 posto više u odnosu na godinu ranije.

Kao i prethodnih godina, najzastupljenija osnova u pritužbama na diskriminaciju jest rasa ili etnička pripadnost, boja kože i nacionalno podrijetlo. Slijedeća po zastupljenosti je diskriminacija po dobi, a petu godinu za redom raste i broj pritužbi vezanih uz diskriminaciju u području rada i zapošljavanja.

Građani su se prituživali i na rad sudova i na dugotrajnost suđenja, a u nešto manjem broju na rad državnog odvjetništva, javnih bilježnika i odvjetnika.

Po prvi puta, kao dio kompleksa ljudskih prava u Izvješću se posebno obrađuju prava i slobode nacionalnih manjina. Aktivnosti u području zapošljavanja u tijelima državne uprave nisu rezultirale željenim učincima, budući da je njihova zastupljenost još uvijek na razini od 3,5 posto, a potrebno je postići 5,5 posto, navela je Vidović. Na općenitoj razini hrvatski građani ne podržavaju diskriminaciju, podržavaju multikulturalizam te ne iskazuju ksenofobične stavove, međutim, visoki postotak ksenofobije iskazuju prema tražiteljima azila.

Pripadnici srpske nacionalne manjine, najčešće se pritužuju na diskriminaciju temeljem etničke pripadnosti, na području rada i zapošljavanja i stambenog zbrinjavanja. Od 77.269 postavljenih zahtjeva i 406 rasploživih stambenih jedinica, jasno je kako se postojeći sustav stambenog zbrinjavanja teško može smatrati učinkovitim i održivim, stoji u Izvješću.

Vidović je izrazila zadovoljstvo što je Ured svojim prijedlozima sudjelovao u izradi novog zakona o stambenom zbrinjavanju koji su prihvaćeni.

Tijekom 2013. zamjetan je i porast pritužbi u vezi postupanja policijskih službenika zbog neprofesionalnog i neetičnog ponašanja, prekoračenja ovlasti te na pristranost pri utvrđivanju činjeničnog stanja.

Najveći broj pritužbi u području službeničkih odnosa odnosio se na povrede prava zatečenih državnih službenika, odnosno njihovo raspoređivanje nakon posljednjih parlamentarnih izbora i promjena ustroja ministarstava i to posebno u ministarstvima pravosuđa, obrane i unutarnjih poslova. Pritužitelji su izrazili sumnju na promjenu strukture zaposlenih prema političkom ili drugom opredjeljenju.

Postupajući po pritužbama, Ured pučke pravobraniteljice utvrdio je kako rješenja o rasporedu zatečenih i preuzetih državnih službenika nisu zakonito obrazložena. Zbog toga je više puta upozoravao ministarstva i preporučivao da ih kao prvostupanjska tijela preispitaju i izmjene, ali bezuspješno.

Pritužbe i predstavke hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji odnosile su se na pružanje pomoći u rješavnju i provedbi propisa kao i na javnu objavu Registra branitelja, utvrđivanja statusa branitelja, stambeno zbrinjavanje, žalbeni postupak te na izvršenje presuda Upravnog suda.

Događaji koji su obilježili proteklu godinu, potaknuti svjetonazorskim razlikama i u bliskoj svezi s religijskom pripadnosti, rasprave su o zdravstvenom odgoju i referendumu o ustavnoj definiciji braka kao zajednici žene i muškarca, ali i one o uvredljivosti plakata za jednu kazališnu predstavu.

Vidović ističe da je Ured u prošloj godini radio uz iznimno ograničene prostorne i financijske uvjete. U njemu je zaposleno 35 osoba, a minimalno još šest zaposlenih, za što treba oko milijun kuna, bilo bi dovoljno za otvaranje regionalnih ureda kako bi građani imali bolju dostupnost Uredu pučke pravobraniteljice, poručila je Vidović.