To je povećanje u odnosu na parlamentarne izbore 2022. kada je u tom trenutku dana zabilježeno 18,43 posto izašlih na izbore.

"Ovo je najviša razina od parlamentarnih izbora 1981.", rekao je Mathieu Gallard, direktor istraživanja u Institutu za ispitivanje javnog mnijenja Ipsos.

Povećanje se posebno odnosi na Pariz gdje je izlaznost bila 25,48 posto dok je u isto vrijeme 2022. bila 12,8 posto, prenijeli su francuski mediji.

To pokazuje koliko su visoki ulozi na ovim izborima nakon kojih bi u konačnici jedna od dviju najvećih sila Europske unije mogla dobiti vladu populističke desnice.

U nedjelju, u prvom krugu izbora za Nacionalnu skupštinu Francuske, predsjednik Emmanuel Macron želio bi povećati relativnu većinu u donjem domu koju ima njegov Renesansni pokret, dok je čelnica francuske krajnje desnice Marine Le Pen uvjerena da će osvojiti apsolutnu većinu u parlamentu.

Biračka mjesta otvorena su u 8 ujutro, a pravo glasa ima 49,3 milijuna ljudi.

Macron je raspisao prijevremene izbore nakon što je krajnje desno Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen ostvarilo velike uspjehe na izborima za Europski parlament početkom ovog mjeseca.

RN vodi u predizbornim anketama ispred novog ljevičarskog saveza, Nove narodne fronte (NPF), nedavno osnovane da se natječe na izborima.

Centristička Renesansa je na trećem mjestu. Le Pen je uvjerena da će njezina stranka osvojiti apsolutnu većinu u parlamentu, sastaviti vladu i nametnuti ograničenja predsjedniku Macronu vezano uz Ukrajinu.

U Skupštinu ulaze kandidati koji u prvom krugu osvoje apsolutnu većinu, no u većini izbornih jedinica pobjednik će se znati tek nakon drugog kruga 7. srpnja.

Macronov drugi i posljednji mandat završava 2027., i on ostaje predsjednik bez obzira na rezultate izbora, ali će možda morati dijeliti vlast s protivnicima. Oštar pad podrške Renesansi zasigurno će ograničiti njegovu učinkovitost.

Marine Le Pen iz RN-a smatra se ozbiljnom protukandidatkinjom na sljedećim predsjedničkim izborima.