Uoči početka redovne parlamentarne sezone šef Sabora naglašava da je vladajuća većina stabilna i sa 76 ili 77 ruku u sabornici, premda je prije samo dvije godine, na početku aktualnog, 9. saziva Sabora, povjerenje vladi Andreja Plenkovića izglasao čak 91 zastupnik - uz tri suzdržana glasa i 45 glasova protiv. U međuvremenu, Plenković je odolio brojnim izazovima i udarima svojih oponenata, uključujući one unutar HDZ-a, dok su raskoli u oporbi rezultirali rekordnim brojem nezavisnih saborskih zastupnika.

Davor Gjenero konstatira da je vladajuća većina u Saboru 'minimalna, ali nije nestabilna'.

'Uvijek se, naravno, nešto zakomplicira, pa je tako po parlamentarnu većinu neugodna bolest dr. Dodiga, što im dodatno oduzima jednu ruku, ali to nije nekakva dramatična situacija u kojoj bi oni od glasanja do glasanja strepili hoće li imati većinu. Ne stvara se većina za pojedino glasanje; ona postoji trajno i u tom smislu ništa nije dramatično', uvjerava Gjenero.

Profesor Ivan Rimac ističe da u Saboru postoji interesna stabilnost koja će potrajati, po njegovoj procjeni, do kraja mandata jer će Vlada u bazenu onih koji realno ne mogu očekivati da će dobiti idući mandat vjerojatno uvijek naći dovoljan broj ruku da popuni eventualni manjak u podršci koalicijskih partnera.

'Neki komentatori nazvali su te zastupnike 'politički mrtvaci'. Ne bih bio toliko grub u terminologiji, ali to je interesna skupina koja uglavnom iz dva razloga misli da bi bilo dobro da ova Vlada potraje: prvi je da održe svoju plaću što je duže moguće, a drugi, rekao bih u manjem broju, u jednostavnom uvjerenju da mimo Plenkovića ili bez Plenkovića može doći samo gora opcija po njihov politički program. Tu u prvom redu mislim na manjinske zastupnike', definira Rimac.

Po njegovu mišljenju, izvanredni izbori u ovom trenutku mogu eventualno odgovarati samo novodeklariranim strankama ili pokretima koji bi mogli privući dio nezadovoljnih glasača ili pak onih koji su blizu apstinencije. A što se tiče ostalih, mahom parlamentarnih stranaka, one su iz različitih razloga u gubitku – ili zato što nisu baš bogzna kako djelovale u prethodnom razdoblju, ili zato što su se neprincipijelno prodale u vladajuću koaliciju, ili zato što u slučaju prijevremenih ili bilo kakvih izbora slijedi raskol u tim skupinama jer već sada postoje nesuglasice, a pobjednike određuju kandidacijske liste.

'Krene li HDZ u prijevremene izbore, sigurno će doći do raskola u stranci jer će desna struja htjeti svoje kandidate na listama, a Plenković će htjeti svoje. Ako se to dogodi sa SDP-om, bit će ista priča – hoće li disidenti ili Bernardić odlučivati o tome tko će na izbornu listu? Sagledavaju li realno stanje u strankama, sigurno neće ući u takav rizik. Recimo, čak i da desna struja u HDZ-u i sruši Plenkovića s vlasti, ne može računati na podršku kakvu je HDZ dobio na prošlim izborima. Na kraju krajeva, tada su bili u panici i da nisu našli Plenkovića, vjerojatno bi izgubili izbore. Dakle s te strane ne vidim interesnu skupinu kojoj bi bio cilj ovog trenutka izaći na izbore', napominje Rimac, dodajući da čak ni Živi zid ne može računati na to da će dovijeka surfati na visokom valu podrške birača jer pored svoje glasnoće i vidljivosti ipak nisu ništa drugo napravili.

Analitičar Gjenero, međutim, ne odbacuje mogućnost prijevremenih izbora, ali ne prije svibnja iduće godine.

'Moguće je da premijer odluči raspustiti parlament tako da se izbori poklope s onima za Europski parlament, ali i to je pitanje zbog toga što Hrvatska nema izborni zakon kao single act, koji bi jedinstveno regulirao sve izborne procedure. Tako da treba vidjeti je li uopće moguće istovremeno održati parlamentarne i europske izbore, s obzirom na to da se sva tijela moraju duplirati pa se cijela priča komplicira', upozorava Gjenero.

Gjenero objašnjava i zašto baš takav tajming za eventualne izbore.

'Nekoliko je razloga. Izbori u tom momentu značili bi razjašnjavanje situacije prije nego što Hrvatska preuzme predsjedanje EU-om. Potom, tu je manevarski prostor za to da se u skladu s izbornim rezultatima podijele funkcije koje Hrvatskoj pripadaju u europskim institucijama, a i odnos između predsjednice i premijera bio bi jednostavniji za premijera kad bi on dobio mandat prije predsjedničkih izbora, umjesto da ovisi o političkoj volji predsjednice nakon njezinih izbora u prosincu 2019. i siječnju 2020.', nabraja Gjenero, ističući da je svibanj 2019. jedina mogućnost da se eventualno održe prijevremeni izbori.

S obzirom na rekordan broj nezavisnih zastupnika u Saboru, očekuju li analitičari snažnu političku trgovinu? U HDZ-u djeluju prilično samouvjereno, a činjenica jest da su ovu Vladu uspjeli očuvati u nekoliko navrata, pri čemu je ključan bio dogovor 'iza kulisa' s Ivanom Vrdoljakom.

Gjenero kaže da nema spora o konstantnom odvijanju političke trgovine u Saboru, pri čemu se međusobni ustupci i koalicije dogovaraju 'ne u velikoj dvorani, nego u kuloarima'. 'Parlament je mjesto u kojem se kreira politika, i to je dobro, naravno tako dugo dok to nije stvar čiste korupcije', ocjenjuje Gjenero.

Rimac je oprezan oko kvalifikacije 'politička trgovina'. Ističe da bi u aktualnoj konstelaciji gotovo svi odmetnici od svojih bazičnih stranaka mogli racionalno braniti tezu da je Plenković bolje rješenje od desne struje HDZ-a.

'Oni dolaze iz suprotnog ideološkog spektra, pa bi se onda i s te strane - od Sauche, preko Ronka, do Hrelje i ostalih - moglo naći onih koji bi rekli da 'od svih zala koje imamo, ovo je najmanje'. To, naravno, znači da možemo imati iznenadne podrške i tamo gdje ih po rasporedu zastupnika ili po onome na koji način su ušli u parlament ne bismo očekivali', kaže Rimac, dodajući da svatko tko je izašao iz bazične strukture, pa čak i ovi koji se sada svađaju s Bernardićem, mogu biti bazen iz kojeg bi Vlada izvukla potrebnu ruku, ne možda za svaki predloženi zakon, ali svakako za vlastito održanje na životu.

U međuvremenu, oporba je najavila inicijativu opoziva ministra zdravstva Milana Kujundžića, iako je razlog te inicijative - smrt mladića u Zaprešiću bila je samo neposredan povod - već pomalo utonuo u zaborav...

Gjenero napominje da se oporba u parlamentu ponaša 'dosta slično onome kako se grupa Milanovićevih protudemokrata ponaša unutar SDP-a': svjesni su da nemaju većinu za opoziv trenutne administracije, no unatoč tome stalno pokreću taj postupak.

'Milanovićevim lojalistima, koji nastoje zaustaviti demokratsku konsolidaciju SDP-a, uspjelo je tim procesom dezavuirati Bernardića i dovesti ga u bezizlaznu poziciju, međutim u parlamentu nisu uspjeli postići ništa. SDP je trenutno u situaciji u kojoj će nastaviti tonuti s Bernardićem ili će ga opozvati i pristati na nekakav model protustatutarnog mijenjanja stranačkog vodstva. I jedno i drugo je dugoročno izrazito štetno za stranku', upozorava Gjenero. Pritom napominje da je to što se događa sa SDP-om strukturno izrazito štetno za hrvatsku političku arenu.

'Živi zid je blizu svog peaka, Most stagnira ili lagano pada, a krizi u SDP-u ne vidi se dno'

'Stabilnost vladajuće većine nije ugrožena; ne postoji nijedna opozicijska stranka koja bi rasla. Živi zid je blizu svog peaka, može još malo porasti, ali to nije više relevantno; Most stagnira ili lagano pada, a SDP je u krizi kojoj se ne vidi dno. Inače, SDP je strukturno važna politička stranka za stabilnost parlamentarne arene i to je ljudima u Račanovo vrijeme bilo vrlo jasno, ali Milanoviću, a nažalost i Bernardićevoj ekipi, mnogo toga nije jasno', rezimira Gjenero.

Profesor Rimac konstatira da oporba, naravno, mora kritizirati i ukazivati na loš rad pojedinih ministara, ali problem je u tome što obrana pojedinih ministara za Plenkovića znači obranu samog sebe.

'Pokrenu li ponovno postupak za, recimo, opoziv Marića, Plenković će time pokušavati spriječiti da se odgovornost za postupke oko Agrokora prenese na njega. On to neće dopustiti. Što se tiče Kujundžića, tu nije stvar obrane njegova mogućeg krimena: činjenica je da bi izbacivanjem Kujundžića ojačao desnu oporbenu struju unutar HDZ-a i mislim da se tu premijer više ponaša u smislu onoga što je utilitarno za njega unutar stranke, nego onoga što je utilitarno za državu', navodi Rimac.

Premijer bi, međutim, mogao i reći da je ono što je u ovom trenutku utilitarno za njegov HDZ ujedno utilitarno za državu. 'Nažalost, cijeli ovaj Plenkovićev mandat obilježen je time da je praktički država talac odnosa unutar HDZ-a', komentira Rimac.