Čelnici država članica EU-a okupit će se u četvrtak i petak na sastanku na vrhu u Bruxellesu na kojem će glavne teme biti raspodjela vodećih pozicija u europskim institucijama, strateška agenda za sljedećih pet godina te Ukrajina i Bliski istok
Čelnici država članica trebaju kvalificiranom većinom imenovati kandidata za predsjednika Komisije i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku. Budući da je riječ o paketu trebaju se dogovoriti i oko imena budućeg predsjednika Euroskog vijeća, za koje su isključivo nadležni njegovi članovi, to jest šefovi država ili vlada članica te predsjednika Europskog parlamenta, što je stvar europskih zastupnika.
Pregovarači triju proeuropskih političkih grupacija, Europske pučke stranke (EPP), Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) i liberala (Renew) postigli su u utorak dogovor da Ursula von der Leyen dobije drugi mandat na čelu Europske komisije, za predsjednika Europskog vijeća dogovoreno je da bude bivši portugalski premijer, socijalist Antonio Costa, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku, estonska premijerka Kaja Kallas, dok bi u sljedeće dvije i pol godine predsjednica Parlamenta trebala i dalje biti Maltežanka Roberta Metsola (EPP).
vezane vijesti
Dogovor je u utorak putem videosastanka postiglo šest pregovarača triju stranaka - poljski i grčki premijer Donald Tusk i Kyriakos Mitsotakis za EPP, njemački kancelar Olaf Scholz i španjolski premijer Pedro Sanhez za S&D te francuski predsjednik Emmanuel Macron i nizozemski premijer Mark Rutte za Renew.
I dok je imenovanje šefa Komisije u Europskom vijeću nakon ovoga dogovora posve izvjesno, nešto je manje sigurno da će to imenovanje dobiti natpolovičnu većinu od 361 glasa u Europskom parlamentu, iako te stranke imaju većinu od 399 zastupnika. Naime, zastupnici u Europkom parlamentu ne glasaju uvijek onako kako glasa većina u njihovim zastupničkim klubovima te je još uvijek neizvjesno hoće li i ovaj put biti onih koji neće glasati za von der Leyen.
Čelnici EU-a trebali bi također usvojiti strateški program u kojem se definiraju smjernice za djelovanje EU-a u sljedećih pet godina tijekom kojih će se trebati suočiti s brojnim ekonomskim i geopolitičkim izazovima. Za razliku od imenovanja čelnika europskih institucija gdje se traži kvalificirana većina, za stratešku agendu je potreban konsenzus i pitanje je kako će se postaviti talijanska premijerka Giorgia Meloni, čija je politička grupacija treća po snazi u Europskom parlamentu, te mađarski premijer Viktor Orban, koji optužuje tri proeuropske stranke da njihov dogovor o imenovanjima ne održava rezultate europskih izbora.
Talijanska premijerka Meloni nije skrivala ljutnju što je bila isključena iz prve rasprave o imenovanju na radnoj večeri čelnika EU-a 17. lipnja.
Kada je riječ o strateškoj agendi, sudeći prema nacrtu taj je dokument dosta općenit i neodređen iz kojeg je teško zaključiti kako EU namjerava financirati goleme investicije u zelenu i digitalnu tranziciju, jačati europsku obrambenu industriju, osigurati konkurentnost gospodarstva, koje će interne reforme trebati provesti da bi se Unija mogla širiti i primati nove članice.
Primjerice, kada je riječ o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za sljedeće sedmogodišnje razdoblje od 2027. do 2034., o čemu će se početi razgovarati već sljedeće godine, kaže se samo da VFO “treba odražavati prioritete EU-a i osigurati da je proračun prikladan za budućnost i da daje europske odgovore na europske izazove”. U EU se već dugo vodi rasprava treba li povećati europski proračun koji iznosi samo 1 posto bruto nacionalog dohotka EU-a i kako ga financirati u budućnosti.
“U tom pogledu, mi ćemo raditi na uvođenju novih vlastitih proračunskih prihoda”, kaže se u nacrtu dokumenta u koji je Hina imala uvid.
Samit će početi u četvrtak rano popodne sastankom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem, čija je zemlja u utorak službeno otvorila pristupne pregovore.
Čelnici bi na samitu trebali pozdraviti usvajanje pregovoračkih okvira za Ukrajinu i Moldaviju, koji su omogućili otvaranje pregovora s obje zemlje te zajedničke pozicije za poglavljla o pravosuđu i temeljnima pravima za Crnu Goru, što bi joj trebalo omogućiti ubrzanje pregovora.
U pozivnom pismu za samit predsjednik Europskog vijeća Charles Michel navodi da će EU sa svojim partnerima osgiurati dodatni povoljni zajam za Ukrajinu u iznosu od 50 milijardi eura.
“Nužno je pojačati našu vojnu potporu Ukrajini, usredotočiti se na protuzračnu obranu, streljivo i rakete”, navodi Michel.
Čelnici EU-a također će razgovatati o stanju na Bliskom istoku. Očekuje se da će pozvati na poštovanje međunarodnog humanitarnog prava, pozvati na provedbu prijedloga za prekid vatre sadržanog u rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a, ponoviti poziv za prekid vatre u Gazi, oslobađanje svih talaca koje drži Hamas te zatražiti povećanje humanitarne pomoći.
