'Djeca su posebno osjetljiva na onečišćenje zraka, od trenutka kad su u maternici pa sve do odrasle dobi', istaknula je agencija sa sjedištem u Kopenhagenu, dodajući da loš zrak također izlaže djecu većem riziku od kroničnih bolesti u odrasloj dobi.

Zagađenje treba rješavati na izvoru, založili su se stručnjaci te agencije, rekavši da se emisije iz prometa, industrije i grijanja moraju brže smanjivati. Jedna od praktičnih mjera koje zagovaraju je poboljšanje kvalitete zraka u blizini škola i vrtića, primjerice stvaranjem više zelenih površina.

Unatoč poboljšanjima posljednjih godina, razine glavnih zagađivača u mnogim europskim zemljama ostaju tvrdoglavo iznad granica koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), piše EEA u drugom izvješću.

Problemi su osobito prisutni u gradovima. Više od 90 posto urbanog stanovništva u 2021. u zemljama EU-a moralo je živjeti s razinama fine prašine (PM2,5), ozona (O3) i dušikovog dioksida (NO2) koje su bile iznad preporuka WHO-a. To se posebno odnosi na srednju i istočnu Europu, kao i Italiju. Glavni razlog zagađenja finom prašinom je korištenje krutih goriva poput ugljena za grijanje u industriji.

Procijenjenih 1.200 preuranjenih smrti među maloljetnicima pokriva zemlje članice EGP-a, koje uključuju Švicarsku, Norvešku, Island, Lihtenštajn i Tursku, uz 27 zemalja EU-a.

'Ne možemo razmišljati o djeci kao malim odraslim osobama kada su u pitanju rizici za okoliš i onečišćenje zraka', rekao je stručnjak za onečišćenje zraka pri EEA Gerardo Sanchez Martinez. 'Disanje im je brže, dišu više na usta, bliže su tlu', istaknuo je.