Zahtjeve općina i gradova koji nisu sudjelovali u 15- godišnjoj proceduri, a sada iskazuju želju za sjedištem javne ustanove kijevska načelnica smatra neozbiljnim i nekorektnim. Mišljenja je da bi zbog sjedišta Parka prirode Dinara bilo zainteresiranih povratnika u općinu u kojoj prema posljednjem popisu stanovništva živi 417 stanovnika. Na pitanje što bi Kijevu značilo sjedište Parka, apostrofira jačanje turističke ponude i potražnje, aktivaciju OPG-ova na proizvodnji hrane, pića i suvenira te stavljanje u funkciju općinske infrastrukture.

"Općina Kijevo raspolaže sa četiri nekretnine u svojem vlasništvu, s tim da su tri nekretnine u samom centru naše općine na državnoj cesti D1 koje su useljive odmah, a četvrta koju je potrebno obnoviti se nalazi u podnožju Dinare, odgovorila je na pitanje o infrastrukturi, uz dodatak da i za potrebe izgradnje nove zgrade imaju dovoljno velikih čestica unutar građevinske zone. Općina Kijevo je imala je i podršku Šibensko-kninske županije u sufinanciranju izradu Stručne podloge za zaštitu Dinare.

Podrška kninskog gradonačelnika Jelića, ne i ekološke udruge Krka Knin

Podršku Kijevu daje gradonačelnik Knina Marko Jelić. Podršku susjednoj općini objašnjava činjenicom da je ona pokrenula priču, financirala većinu toga te da ima sve infrastrukturne preduvjete. Na pitanje znači li njegova podrška to da Knin nema interes postati sjedište Parka, Jelić odgovara da Knin ima interes, ali tek ako Kijevo koje najviše zaslužuje sjedište to eventualno ne može.

"Grad Knin je spreman prihvatiti sjedište PP Dinara u Kninu. Poslije Općine Kijevo mi smo drugi po zaslugama jer smo politički revitalizirali priču o zaštiti Dinare, ali na temelju onoga što je Općina Kijevo pripremala desetak godina", rekao je Jelić i dodao da će Knin imati koristi od zaštite Dinare bez obzira na to gdje će biti sjedište javne ustanove parka prirode.

Da će ta korist za građane Knina biti daleko manja ako sjedište bude u nekoj drugoj jedinici lokalne samouprave smatra, pak, kninska aktivistica Inga Kukolj, tajnica Ekološke udruge Krka Knin. Proglašenje PP Dinara prilika je za razvoj Knina, zapošljavanje i zaustavljanje odlaska stanovništva. Sjedište veće ustanove poput parka prirode trebalo bi biti u većem središtu koje ima i ostalu infrastrukturu poput bolnice i pošte, mišljenja je Kukolj. Ističe da Knin ima i obnovljenu zgradu u kojoj bi moglo biti sjedište.

S obzirom da se očekuje veći broj posjetitelja, manje jedinice lokalne samouprave bi na svom području imale masovni a ne održivi turizam, smatra Kukolj. Ona zahvaljuje Općini Kijevo koja je dala najveći doprinos proglašenju PP Dinara te zaključuje kako bi umjesto političke odluke o sjedištu - bilo bolje pitati građane.

Hrvatski sabor je u veljači jednoglasno donio Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara, kojim će upravljati posebna javna ustanova. PP se prostire se na 63.052 hektara, od kojih 63 posto otpada na područje Splitsko-dalmatinske, a 37 posto na Šibensko-kninsku županiju. Park prirode Dinara obuhvatio je planinski masiv koji tvore Dinara, Troglav i Kamešnica, uključujući i Sinjal (1831 mnm) kao najviši planinski vrh u RH, izvore i gornji vodotok rijeke Cetine, kao i Vrličko i Paško te Hrvatačko polje. Hrvatska Vlada u roku od godine dana od donošenja zakona treba uredbom osnovati javnu ustanovu Parka prirode Dinara.