SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić izjavio je novinarima u Saboru da je zanimljivo da su se rebalansom proračuna prihodi vratili na predkrizno razdoblje u 2019. godini, a dogodio se nekontrolirani rast rashoda tako da je u rebalansu vidljivo da je proračun u minusu 19 milijardi kuna.

"Ekonomski zanimljivo je i da Vlada u proračunu za 2022. godinu planira da rashodi ostanu isti kao i ove godine, a do prihodi porastu do devet milijardi kuna, što znači da bi smanjilo rashode na devet milijardi kuna. No, to je nerealno jer Vlada pokušava zadržati iste rashode koji su predloženi sada u rebalansu s proračunom za iduću godinu što znači da od reforme sustava zdravstva neće biti ništa", rekao je.

Dodao je da su oni ove godine rebalansom planirali 2,5 milijardi kuna za refinanciranje dugova u zdravstvu, a za 2022. planiraju pola milijarde kuna tako da ništa od reforme zdravstva jer je to nerealno. Ne vjerujem da će u proračunu za 2022. ostati na istim rashodima kao što su planirali i to vidim kao najveći problem", smatra SDP-ovac.

Rashodi u rebalansu su skoro jednaki kao u proračunu za 2022., a Vlada ove godine nije uspjela kontrolirati rashode zbog covidkrize, što je opravdano, ali najvećim dijelom zbog nekontroliranja troškova koji su nastali u zdravstvenom sustavu. Ne vjerujem da se taj rashodovni dio proračuna može održavati na nivou predloženom u rebalansu, upozorio je.

Ponovni rast ukupnih prihoda sa 153 na 164 milijarde kuna zapravo su, u najvećem dijelu opet očekivanja od dobre turističke sezone, odnosno, od PDV-a, poreza na dohodak i ukupnog povećanja osobne potrošnje, a mi sada ne možemo predvidjeti kakva će biti turistička sezona sljedeće godine, ocjenjuje Hajdaš Dončić.

Nerealno mi je da bi se ukupni manjak proračuna smanjio sa 4,7 na 2,1 posto BDP-a u 2022. godini, i to mi je glavna zamjerka. Ne vjerujem da će se to dogoditi nego mislim da će rashodi rasti iznad 173 milijarde ako se želi ići u sanaciju zdravstvenog sustava i ostale reforme koje se najavljuju, a to znači da Vlada ne kontrolira rashodovnu stranu i da će teško provesti reforme jer je Andrej Plenković neodlučan političar, zaključio je Hajdaš Dončić.

Naglasio je da činjenica da je Ministarstvo graditeljstva među gubitnicima rebalansa znači da obnova kasni.

Vesna Vučemilović iz Hrvatskih suverenistia kaže da je rebalans proračuna već viđeno jer je i posljednji bio zbog povećanih rashoda u zdravstvu.

"Temeljeni problem je što se pod takozvane covid troškove sada pokušava staviti sve vezano za neracionalnu upravljanje i poslovanje institucija u zdravstvu a svi znamo da tu novac curi na sve strane", kazala je.

Reformom zdravstva očito ministar pokušava povećati izdvajanja koja su već sada u relativnom iznosu među najvišima u Europi, a smanjiti usluge korisnicima što definitivno nije dobar put, ocijenila je.

Vučemilović pritom smatra da Ministarstvo graditeljstva i Ministarstvo prometa nisu gubitnici već da nisu potrošili sredstva namijenjena za obnovu, odnosno, infrastrukturne projekte.

Za Ministarstvo obrane i Ministarstvo zdravstva kaže pak da im je proračun povećan zbog kupovine aviona odnosno generiranja dugova. Za proračun za 2022. kaže kako je još uvijek velika doza neizvjesnosti, te da će dosta toga ovisiti o povlačenju sredstava iz EU fondova.

Sandra Benčić iz platforme Možemo ističe da je Vlada po pitanju obnove napravila krajnje nedovoljno jer se vidi da uzimaju s pozicije Ministarstva graditeljstva koje je zaduženo za obnovu, a da se povećava za Ministarstvo obrane zbog avansa za avione.

Nezamislivo je da bi premijer jedne zemlje u kojoj su bila dva razorna potresa u zadnjih godinu i pol i gdje se po pitanju postpotresne obnove nije napravilo ništa da će uzeti od Ministarstva zaduženog za obnovu Zagreba i Banije, a da će mu prioritet biti plaćanje avansa za nabavu aviona, kritizirala je.

"Bojim se da to pokazuje da se odustalo od bilo kakve obnove ove godine i tek ćemo prijedlogom proračuna za 2022. godinu vidjeti je li riječ o odustajanju na duži rok ili se napokon namjerava krenuti s obnovom naredne godine. Problem je i što se ne koristi pet milijardi iz Fonda solidarnosti koji moramo potrošiti do lipnja iduće godine, a što se ne potroši moramo vratiti Europskoj uniji jer ova Vlada nije bila sposobna organizirati proces obnove", upozorava.

"Obnova i covidkriza dva su velika testa koja će biti političko nasljeđe Andreja Plenkovića i na oba je, barem za sada, jako pao. Nema ni zdravstvene ni obrazovne reforme, kao ni pravosude i reforme javne uprave, koje se najavljuju još od prve Plenkovićeve Vlade. Jedino područje u kojem postoji neki napredak je digitalizacija javnih usluga jer je zaista veliki dio javnih usluga sada na e-građaninu, i za to možemo reći da nismo na dnu EU", zaključila je Benčić.