'Kad bi Slovenija dosljedno provodila schengenske propise, granica na našoj sjevernoj granici ne bi bila potrebna. Vlada bi morala preuzeti odgovornost i dati ostavku čim Austrija postavi ogradu', kazao je na konferenciji za novinare u Ljubljani parlamentarni zastupnik Branko Grims, iz Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše, kritizirajući mlake reakcije vlade na jučerašnju najavu Austrije o postavljanju žičane ograde.

On tvrdi da ima informaciju kako će Austrija na svojoj granici sa Slovenijom, uz granični prijelaz Spielfeld kroz koji je balkanskom rutom iz Slovenije do sada primila 290.000 izbjeglica i migranata, postaviti 25 kilometara žičane ograde visoke 4 metra, a ne samo nekoliko kilometara, kako se mislilo, te da će ograda biti na betonskim stupovima.

'To govori da će ona ostati duže vrijeme', kazao je zastupnik stranke koje se zalagala da Slovenija radi zaustavljanja migrantskog vala postavi ogradu prema Hrvatskoj istodobno s Mađarskom, a ne sa višemjesečnim zakašnjenjem zbog kojega je do sada postavljeno 110 kilometara na granici koja je duža od 670 kilometara.

Da je Slovenija tako postupila, te provodila schengensku regulativu, ne puštajući u zemlju izbjeglice bez dokumenata i schengenske vize, Austrija se ne bi odlučila da dio granice zaštiti ogradom, a ostali dio pojačanim snagama policije i vojske, naveo je Grims koji smatra da Sloveniji prijeti ispadanje iz Schengenskog sustava, zbog čega bi zemlja mogla imati goleme gospodarske i druge štete.

Grims je podsjetio da je Slovenija primljena u Schengenski prostor prije osam godina, 21. prosinca 2007. godine, kad je premijer bio predsjednik njegove stranke Janša čija je vlada u to postignuće uložila mnogo napora.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je u vezi austrijske ograde navelo da je o tome bilo na vrijeme obaviješteno i da Slovenija na austrijsku mjeru kojom se nastoji bolje regulirati prijam izbjeglica i migranata nije imala primjedaba nego da su se stvari naprotiv međusobno koordinirale.

Prema ocjeni vodeće oporbene stranke u parlamentu, to je zabrinjavajuća reakcija vlade, a Grims je rekao da to odražava stanje u kojem je Cerarova vlada po pitanju izbjeglica zakazala, te se 'prepustila sudbini'.

Oporba sumnja da je postavljanje žičane ograde na granici Austrije i Slovenije možda samo priprema na 'skraćivanje' sadašnjeg Schengenskog prostora na samo neke zemlje središnje i zapadne Europe, nakon prijetećeg izbjegličkog vala i terorističkih napada u Parizu, te da bi Slovenija iz takvog mini-Schengena mogla nakon osam godina članstva ispasti.

Slovenska vlada službeno je već više puta naglasila da je ispadanje Slovenije iz Schengena špekulacija i da bi takvo rješenje za nju bilo neprihvatljivo, a mediji navode da bi slovenskog gospodarstvo koje je tradicionalno okrenuto izvozu zbog toga imalo više štete zbog porasta transportnih i drugih troškova nego ostale države sadašnjeg Schengena, ako bi se ponovo uvele rutinske kontrole na granici.

Uz negativne političke posljedice, raspad Schengena imao bi i goleme gospodarske štete zbog ljudi koji rade u drugim državama i većih transportnih troškova budući da se 50 posto europske trgovine još uvijek odvija cestama, a posebno bi pogođene bile manje zemlje čiji je dobar dio ekonomije utemeljen na izvozu, a ne na domaćoj potrošnji poput Slovenije, iznosi u utorak ljubljanski dnevni list 'Dnevnik'.