'Sve se radi u vrijeme pandemije koronavirusa, a daleko od očiju javnosti bez konzultacija sa stanovnicima Banovine. Ministarstvo energetike i zaštite okoliša je 31. ožujka 2020. predalo vojarnu Čerkezovac Fondu za financiranje razgradnje NE Krško i zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a sve kako bi se stanovnike Banovine stavilo pred gotov čin', navodi se u priopćenju.

Za sada su, kažu, burno reagirali gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović i načelnik općine Dvor Nikola Arbutina, no oporba smatra da bi se i predstavnici gradova i općina na Banovini i udruge za zaštitu okoliša mogle tome protiviti.

'Naš je stav da se nikakve radnje u smjeru institucionalizacije vojarne Čerkezovac kao odlagališta radioaktivnog otpada ne smiju poduzimati a da se o tome ne provede široka rasprava među stanovnicima Banovine. Oni su ti koji moraju biti informirani i odlučiti za ili protiv', ističu oporbeni Klubovi vijećnika Mosta NL, te HSS-HSP-a u Županijskoj skupštini.

U obrazloženju se navodi da treba uzeti u obzir kako Slovenci traže navodno visoki iznos novca za zbrinjavanje hrvatskog dijela otpada. Također nude preuzimanje samo otpada iz NE Krško, a Vlada želi zbrinuti sav otpad, pa i onaj iz termoelektrane Plomin (radiaktivni pepeo), bivše tvornice Jugovinil, Instituta Ruđer Bošković pa i glifosfatni gips iz kutinske Petrokemije, tražeći pritom najjeftinije rješenje, tvrdi oporba.

Navode kako bi iznos koji traže Slovenci trebalo uložiti u razvoj Banovine koja bi preuzela tu obvezu. U Fondu za razgradnju NE Krško bi trebalo biti više stotina milijuna eura, 214 milijuna eura na kraju 2018. po izvješću, od čega većinu u obveznicama. Nije jasno kakve su točno obveze Fonda prema NE Krško, te kako je fond predvidio informiranje javnosti, navodi se, uz ostalo, u priopćenju.

Vijećnici Mosta NL i HSS-HSP-a zaključuju da se nikakva završna odluka o smještaju radioaktivnog otpada u vojarni Čerkezovac ne smije donijeti bez pristanka stanovnika Banovine.