Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina rekao je i kako se zakonom želi na jednom mjestu unaprijediti i objediniti osnovne instrumente politike boljih propisa poput planiranja zakonodavnih aktivnosti, procjene učinaka, vrednovanja propisa te savjetovanja s javnošću.

Navodeći kako će Socijaldemokrati podržati prijedlog zakona, Vesna Nađ rekla je da bi instrumenti politike boljih propisa trebali biti takvi da mogu unaprijediti kvalitetu zakona i drugih propisa tako da njihov postupak pripreme i izrade bude jasan i transparentan te utemeljen na analizi njihovih učinaka i ocjeni ostvarene svrhe i cilja propisa.

"Konačno se na jednom mjestu objedinjuje i želi se unaprijediti primjena instrumenata politike boljih propisa", rekla je. No, upozorila je, zastupnici i ne znaju tko je sve lobirao za hitne postupke donošenja zakona i "da li možda uz janjetinu i kruh ispod peke".

Na problem velikog broja zakona koji se donose po hitnom postupku upozorio je i Nikola Grmoja (Klub Mosta). Naveo je da ih je u sadašnjem sazivu Hrvatskog sabora do sada doneseno čak 161, što smatra, utječe i na kvalitetu zakona koji se donose.

"Zakoni se donose pamfletistički. Oni su sve manje opće obvezatna pravna norma kojih se svi trebaju pridržavati a sve češće služe tome da bi se poslala neka politička poruka", rekao je.

Posljednjim primjerom takvog zakona-pamfleta ocijenio je zadnje izmjene Kaznenog zakona od svega pet članaka koje su raspravljene i donesene prošli tjedan, a donesene su jer je to od nas tražio OECD. Istovremeno, Ministarstvo pravosuđa i Vlada na javnom savjetovanju objavili su novi nacrt izmjena Kaznenog zakona koji ima tri cilja - uvrstiti u Kazneni zakon pojam femicida, kaznenim djelom proglasiti napuštanje kućnih ljubimaca te 'začepiti' usta novinarima da pišu o kaznenim postupcima. Grmoja je upozorio i da se pri donošenju zakona ne uvažavaju mišljenja struke i glasa javnosti kroz javna savjetovanja.

Problem u donošenju velikog broja zakona po hitnom postupku vidi i Ružica Vukovac (Klub Za pravednu Hrvatsku) koja smatra i da se u našoj zemlji kontinuirano izbjegava provoditi propisanu proceduru procjene učinaka propisa. Upozorila je i da sve češće ulazimo i situacije kada su novi ili izmijenjeni propisi lošiji od onih prethodnih ili postojećih, neprovedivi su te vrlo često sadrže skrivene namjere.

Dalija Orešković (Klub Centra, GLAS-a i SSiP) prijedlog zakona nazvala je 'lažnim i licemjernim' Dobar je, kaže, u svom tekstu ali će biti "nepostojeći u njegovom poštivanju i provedbi". Smatra kako je premijer Andrej Plenković i prije ovog saziva Sabora uspostavio svoju zakonodavnu praksu koja je, drži, neustavna, nezakonita i nedemokratka. Primjer te prakse može se, tvrdi, vidjeti na donošenju tzv. "lex Agrokor" koji je, kako je rekla, sam po sebi kriminalan jer zakon donose nezakonite interesne-ortačke skupine poput 'Borga', a posljedice tog zakona otplaćivat će generacije građana.

Na to joj je odgovorio HDZ-ov Damir Habijan koji je kazao da je da je tzv. 'lex Agrokor' dio pravne stečevine EU te je sudskim putem priznat i u Ujedinjenom Kraljevtvu Velike Britanije i Sjeverne Irske te SAD-u.

Osvrćući se na oporbene kritike na velik broj zakona koji se donose po hitnom postupku, Majda Burić (Klub HDZ-a) rekla je da je razlog tome namjera u da građanima bude bolje te zbog potrebe provođenja reformi jer je Nacionalnim planom za oporavak i otpornost premijer Andrej Plenković osigurao 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava.