Taj zakon olakšava život hrvatskim građanima, nudi sigurnost za štedne uloge i stabilnost financijskog sustava, suglasila se Anka Mrak Taritaš (Ženski klub) s razmišljanjima SDP-ova Borisa Lalovca.

Lalovac ističe da sustavi osiguranja depozita idu u korist građana, do 2008. osigurana štednja iznosila je 100.000 kuna, kad smo 2013. pristupili jedinstvenom europskom tržištu podignuta je na 750.000 kuna, na sedam dana skraćuje se vrijeme isplate naknade ako dođe do propasti banke.

Zbog nas 12 u Sabornici treba reći da će naknada biti isplaćena u visini iznosa koji je osiguran, sve nakon toga će propasti, dodao je potpredsjednik Sabora Miroslav Škoro (DP).

Zakon hvali i HDZ-ov Domagoj Ivan Milošević (HDZ), koji ističe kako je nakon poučaka iz krize 2008. važno da teret sanacije banaka ne ide na teret države i poreznih obveznika.

Zadršku prema predloženom zakonu ima Katarina Peović (ZLB), jer smatra da je to korak dalje u odustajanju od vlastite valute, pri čemu HNB i vladajući provode korake za ulazak u eurozonu, koji nisu nigdje demokratski legitimirani.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj tumači kako se predloženim rješenjima nastavlja daljnja reforma bankovnog sustava EU-a, jača sposobnost banaka da podnesu financijske šokove, minimalizira trošak koji će u slučaju problema s bankama snosili porezni obveznici, te uspostavlja jedinstveni financijski fond koji se puni uplatom kreditnih institucija, a ne građana.

Novi zakon sadrži odredbe o podjeli sanacijskih ovlasti. Naime, kako Hrvatska postaje članicom jedinstvenog sanacijskog mehanizma, tako bi Hrvatska narodna banka (HNB) preuzela ovlast sanacijskog tijela za kreditne institucije, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za investicijska društva, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) je tijelo koje vodi nacionalni sanacijski fond, upravlja fondom osiguranja depozita i ovlaštenja za provedbu stečaja i likvidaciju banaka.