Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje isključivo dojenje prvih šest mjeseci djetetova života i onda postupno uvođenje dohrane jer, kako navode, majčino mlijeko sadrži sve potrebne hranjive tvari.

'Dobra prehrana omogućuje najbolji rast i razvoj te prevenciju prekomjerne težine i pretilost', ističu.

Isto potvrđuje i pedijatrica Lidija Sekulović Uzelac objašnjavajući da je majčino mlijeko najbolja hrana za bebe, a kad se krene s dohranom, preporučuje voće i povrće.

'Hrana puna šećera nije preporuka pedijatrijskog društva. Uvijek preporučujemo to da roditelji sami kuhaju kašice jer je bolji prirodni šećer iz prirodnih namirnica. Također, potrebno je izbjegavati tzv. sindrom flašice, odnosno davanje bebama zaslađenih napitaka, zbog čega kasnije imaju problema sa zubićima jer se stvara karijes', ističe te dodaje da prve stanice sve pamte, pa je bolje izbjeći stvaranje masnih stanica u najranijoj dobi, što kasnije može dovesti do debljanja.

Također, kako dječji probavni sustav do šestog mjeseca nije potpuno razvijen, ostala hrana može izazvati probavne smetnje ili alergije.

Istraživanje Regionalnog ureda WHO-a za Europu provedeno je na 7955 proizvoda, dakle hrane i pića za dojenčad i malu djecu iz 516 trgovina u četiri grada, odnosno Beču, Sofiji, Budimpešti i Haifi u Izraelu, između studenog 2017. i siječnja 2018. godine.

U sva četiri grada značajan dio proizvoda označen je kao prikladan za bebe mlađe od šest mjeseci, iako sadrži visok udio šećera. Naime, u tri grada pola ili više proizvoda sadrži više od 30 posto kalorija iz ukupnih šećera, a oko trećina proizvoda kao sastojak navodi šećer, koncentrirani voćni sok ili druga sladila.

Iz Ministarstva zdravstva objašnjavaju kako su sastojci i informacije za hranu za dojenčad i malu djecu propisani na razini Europske unije Uredbom o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti.

Također, od iduće godine za početnu i prijelaznu hranu primjenjivat će se Delegirana uredba Komisije Europskog parlamenta i Vijeća, kojom se detaljnije razrađuju zahtjevi za sastojke i informacije o svakoj pojedinoj kategoriji, te Delegirana uredba, od 2021. godine, o početnoj i prijelaznoj hrani za dojenčad proizvedenoj od hidrolizata bjelančevina.

Dotad su na snazi Pravilnik o početnoj i prijelaznoj hrani za dojenčad i Pravilnik o prerađenoj hrani na bazi žitarica i dječjoj hrani za dojenčad i malu djecu, u kojima su točno određene hranjive tvari (proteini, ugljikohidrati, masti, dijetalna vlakna, natrij, vitamini i minerali, kao i tvari koje tu pripadaju ili su komponente jedne od navedenih kategorija) koje hrana za dojenčad može sadržavati uz propisane količine.