Uvođenje dohrane u ranijoj dobi ne savjetuje se jer se djetetov probavni sustav postupno razvija te teško probavlja i iskorištava drugu hranu osim majčinog mlijeka ili formule. Ranije uvođenje dohrane povećava rizik od nastanka alergija. Moda preranog uvođenja dohrane često se viđa kod nesigurnih roditelja, a i industrija dječje hrane ohrabruje taj trend. Još jedan razlog je dezinformacija da će uvođenje druge hrane u jelovnik rezultirati spavanjem djeteta cijelu noć. Ipak, treba voditi računa o tome da sva djeca nisu za dohranu u istoj životnoj dobi.

Nužno je promatrati dijete i uočiti znakove spremnosti za njezin početak:
- gubitak refleksa guranja hrane jezikom. Taj se refleks najčešće gubi između četvrtog i šestog mjeseca života. Ako je još uvijek prisutan, nemojte žuriti s dohranom;
- dijete može sjediti i samostalno drži glavicu;
- sposobno je pokazati da je sito i odlučno se odmiče od dojke ili bočice;
-  udvostručilo je porođajnu težinu;
- ima pokoji zubić;
- sposobno je dohvatiti hranu i strpati je u usta;
- povećana je želja za dojenjem, npr. budi se češće noću, a prethodno je cijelu noć mirno spavalo.

Kako započeti i provoditi dohranu

Bilo koju namirnicu koju ste izabrali za prvu u dohrani važno je uvoditi postupno i polako. Prvih će dana biti dovoljne jedna do dvije žličice hrane, a nemojte dodavati više od jedne namirnice tjedno. U slučaju da se pojave neki neželjeni simptomi, lakše ih je povezati s novouvedenom namirnicom. Ako je dijete odbilo pojesti neku namirnicu, nemojte odustati od ponovnog pokušaja. Svakodnevno je nudite i budite ustrajni, možda mu se novi okus ipak svidi.

Ne treba se čuditi ako vaše dijete pokaže mali interes ili izraz gađenja pri kušanju nepoznate hrane. Žličica mu je nepoznata i ponekad je dobra ideja umočiti (čisti) prst u pripremljenu kašicu i dati mu da lizne da bi osjetilo što mu se nudi. Kad mu prvi put stavite žličicu u usta, količina hrane u njoj mora biti mala. Jedna žličica nove hrane sasvim je dovoljna količina za bebu pri prvom hranjenju! Prvi obroci više su učenje novog iskustva, a manje unos hranjivih sastojaka. Počnite samo s jednim obrokom na dan, i to u vrijeme kad je beba potpuno budna i ne previše gladna. Dobro je prvo ponuditi dojku da se utaži prva glad, tada ponuditi jednu do dvije žličice dohrane te potom nastaviti s dojenjem ili bočicom. Ubrzo će vaša beba naučiti gurnuti zalogaj prema natrag i progutati ga umjesto da ga pljune. Prve kašice moraju biti mekane, glatke, gotovo tekuće teksture, bez grudica. Postupno možete davati obroke veće gustoće i količine.

U kojoj dobi uvoditi pojedine namirnice

Strogih pravila i preporuka kada se dodaje koja namirnica zapravo nema. Iako mnogi pedijatri ne savjetuju uvođenje jaja, prvenstveno bjelanjka, i ribe tijekom prve godine života, nema znanstvenih dokaza da uvođenje tih namirnica u prvoj godini života povećava rizik od alergija. U obiteljima gdje postoji povećan rizik od nastanka alergija (majka, otac, brat/sestra s alergijama) svakako se konzultirajte s pedijatrom.

Prve namirnice koje se najčešće uvode u bebinu dohranu su žitarice iako nema nikakvog razloga da to ne bude povrće ili voće. Najčešća prva žitarica koja se daje je riža, odnosno rižine pahuljice. Radi se o lako probavljivoj namirnici koja iznimno rijetko uzrokuje alergiju. Kukuruz, odnosno kukuruzne pahuljice, također je žitarica koja se može uvesti rano, a pšenično brašno savjetuje se iza osmog mjeseca života.

Staro je pitanje treba li prije uvesti povrće ili voće. Razlog zbog kojeg mnogi pedijatri savjetuju uvođenje povrća prije voća je bojazan da beba ne 'razvije okus za slatko' te da zbog toga kasnije ne odbija jesti 'bljutavo' povrće. Bebe koje su na majčinom mlijeku, zbog njegovog slatkog okusa, već imaju razvijen okus za slatko. Davanje voća stoga može ohrabriti bebu da bolje prihvati novi okus te početak dohrane učiniti lakšim. Prvo povrće koje se najčešće daje bebama su mrkva, tikvice i koraba. Lisnato povrće, kao što su blitva i špinat, mora biti svježe, da se zbog stajanja ne bi povećao sadržaj nitrata u tim namirnicama. Zbog toga se savjetuje uvođenje zelenog lisnatog povrća nakon osmog mjeseca.

Od voća, najčešće se prvo daju jabuka, kruška, marelica, breskva i banana. Kasnije se dodaju šljive, trešnje i šumsko voće. Jagode se mogu uvesti u dobi od oko 12 mjeseci, osim u djece s povećanim rizikom od nastanka alergija. Citrusno voće te ananas se zbog kiselosti ne savjetuje uvoditi u prehranu prije druge godine života. Orašaste plodove nemojte uvoditi prije navršenih godinu dana, a ako dijete već ima neku alergiju ili povećan rizik za nastanak alergije, ne prije treće godine života. Naročito je važno striktno izbjegavati kikiriki na koji su moguće vrlo burne, pa i fatalne alergije. Nemojte zaboraviti na 'smokiće' te brojne čokolade i čokoladne proizvode koji mogu imati tragove kikirikija u sebi.

Meso predstavlja bogat izvor željeza i vrijedna je namirnica u prehrani dojenčadi. Možete početi s piletinom ili puretinom, a vrlo vrijedna je i janjetina koja ujedno najrjeđe izaziva alergije. Meso je nužno dobro prokuhati i dobro izmiksati, tako da ne bude grudica, da bi ga beba prihvatila. Meso nije namirnica koja se bebama svidi 'iz prve', jer njegov se okus i tekstura značajno razlikuju od voća ili povrća. Dobra ideja je pomiješati ga s nekom namirnicom, npr. povrćem, koju je dijete prethodno dobro prihvatilo. Budite strpljivi i postupno će vaše dijete prihvatiti i meso.

Iako se kravlje mlijeko ne savjetuje prije navršene prve godine, to se ne odnosi na jogurt i sireve. Procesuiranje proteina i laktoze u jogurtu čini ga lako probavljivom namirnicom te ga se savjetuje uvesti u prehranu oko osmog mjeseca života. Jaje je visokovrijedna namirnica, ali na lošem glasu zbog mogućeg izazivanja alergija. Žumanjak se može uvesti u prehranu iza osmog mjeseca, ali odvajanje žumanjka od bjelanjka nije jednostavno i sasvim pouzdano. Stoga je jaje možda bolje izostaviti do navršene godine dane, naročito u djece s povećanim rizikom od nastanka alergija. Riba se na jelovniku vaše bebe može naći iza devetog ili 10. mjeseca života, i to prvo bijela, koja je lako probavljiva, a nakon 13. mjeseca i plava. Ako postoji rizik od nastanka alergija u vaše bebe, savjetujte se s pedijatrom.

Pri pripremi hrane za bebu nemojte dodavati začine, sol, šećer ni med. Sol se može koristiti u malim količinama nakon navršene godine dana. Ulje, najbolje maslinovo, te margarin i maslac mogu se dodavati poslije sedmog mjeseca.

Gotove kašice ili priprema kod kuće

Odluka o tome hoćete li pripremati hranu sami ili kupovati gotove kašice isključivo je na vama. Priprema hrane kod kuće ima svojih prednosti: uvijek je svježa, možete pripremiti količinu koja  treba vašem djetetu, kombinirati namirnice po volji, a svakako je i jeftinija od gotovih kašica. Neke namirnice zaista nema smisla kupovati gotove. Dobar primjer je banana koju ne treba kuhati, za razliku od većine povrća ili voća, već samo dobro izmiksati u pire dok je dojenče manje, a kasnije ju je dovoljno dobro zgnječiti vilicom.

Povrće, a i neke vrste voća (osim ako nije jako zrelo i mekano), potrebno je prvo skuhati, a najbolji način za to je kuhanje na pari, jer tako hranjive tvari ostanu u namirnici. Potrebno je kuhati dovoljno dugo da namirnica bude mekana te da se lako može usitniti u kašicu. Namirnice kao što su jabuka, kruška i mrkva bolje je skuhati te potom dobro usitniti. Za to vam, naravno, treba kvalitetan aparat za usitnjavanje hrane. Ako ne želite da kašica bude previše gusta, možete dodati vodu koja se koristila pri kuhanju na paru. Tako pripremljen obrok može se zamrznuti u čistoj i dobro opranoj posudici, potom staviti u plastičnu vrećicu te označiti datum pripreme i vrstu namirnice. Na taj način zamrznutu kašicu možete čuvati i do tri mjeseca u zamrzivaču, a odmrznuti je tako da je preko noći ostavite u hladnjaku ili kratko uronite u posudu s toplom vodom.