Košarac je u izjavi lokalnim medijima u BiH reagirao na to što je Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom, koja djeluje pri hrvatskom Ministarstvu gospodarstva, još početkom veljače objavila je informaciju vezanu za izradu studije utjecaja na okoliš za odlagalište koje bi se gradilo u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Ta je informacija javni dokument koji je objavljen na mrežnim stranicama uprave i dostavljen tijelima vlasti Sisačko-moslavačke županije te općine Dvor uz poziv svim zainteresiranima da se o njegovom sadržaju odnosno o studiji utjecaja na okoliš očituju i dostave svoje eventualne primjedbe i prijedloge.

Za bosanskohercegovačkog ministra Košarca to je pak problem koji ugrožava međudržavne odnose jer, kako tvrdi, Hrvatska ne dostavlja BiH izravno dokumente koji prate pripreme za gradnju odlagališta na Trgovskoj gori.

"Ovaj čin Hrvatske nema elemente dobrih bilateralnih odnosa, već ih dodatno narušava. Podao je i perfidan ovakav pokušaj Hrvatske da se izbjegne reakcija iz BiH, posebno imajući u vidu njihovu tvrdnju da u slučaju Trgovske gore nema prekograničnog uticaja (na okoliš)", izjavio je Košarac.

U BiH tvrde kako bi odlagalište na Trgovskoj gori predstavljalo prijetnju okolišu uz cijeli sliv rijeke Une. Tvrde kako se ne može isključiti mogućnost curenja radioaktivnog otpada, što može ugroziti egzistenciju oko 250 tisuća stanovnika koliko ih s obje strane granice živi na tom području.

"Zaštita zdravlja naših građana i životne sredine je nulti prioritet i od toga nećemo odustati", izjavio je Košarac, koji sada poziva na reakciju i Ministarstvo vanjskih poslova BiH.

Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković ranije je najavio kako će plan izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori biti temom zajedničke sjednice vlada dvije države, planirane za lipanj.

Trgovska gora definirana je kao moguća lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada, uključujući ono iz nuklearne elektrane u Krškom, Programom prostornog uređenja Hrvatske iz 1999. i 2013. te Strategijom prostornog razvoja iz 2017. 

Odabrana je jer je riječ o kompleksu bivše vojarne odnosno skladišta Čerkezovac, koji se prostire na 60 hektara na potpuno nenaseljenom području od kojega je Dvor udaljen pet kilometara. Toliko je udaljen i Bosanski Novi, kao najveće naseljeno mjesto u toj regiji.

Hrvatska ima obvezu osigurati skladištenje polovice istrošenog nuklearnog goriva iz Krškog a Čerkezovac bi se za to koristio od 2025. do 2060.