Iako je prošao kroz krajnje turbulentna razdoblja, postojeći mirovinski sustav, prvenstveno temeljen na generacijskoj solidarnosti, ima potencijal za održivost, smatraju u OraH-u, ali i dodaju da je potrebno ukidanje obveznog drugog stupa i mirovinska reforma, istaknuto je na predstavljanju OraH-ove Mirovinske politike na tribini u Zagrebu
'Ono što situaciju trenutno čini neodrživom jest upravo obvezni drugi stup kapitalizirane štednje koji nije dio rješenja, već uzrok problema. Zbog načina na koji je nastao, izdvajanjem i preusmjeravanjem četvrtine doprinosa za prvi javni mirovinski stup te zbog visokih tranzicijskih troškova od 1,6 posto BDP-a, došlo je do ozbiljnih poteškoća u isplati mirovina jer se zbog umanjenja od pet do šest milijardi kuna godišnje Vlada za taj iznos mora zaduživati kod istih tih fondova te im i plaćati visoke kamate, zbog čega se povećava javni deficit', istaknule su Vlasta Toth, članica Predsjedništva i Nataša Beširević, predsjednica Foruma za ljudska prava i društvenu pravdu ORaH-a na tribini koju je moderirala stranačka šefica Mirela Holy.
'Smatramo kako je postojeći model drugog stupa individualne kapitalizirane štednje ugrozio isplate mirovina, onih postojećih, ali i budućih, kao i državne financije. Državni proračun zbog takvog modela trpi dvostruki trošak. Prvo, jer godišnje uplaćuje pet posto doprinosa (pet do šest milijardi kuna) u drugi stup, a taj iznos ne samo da nedostaje za isplatu mirovina iz prvog stupa, nego se država mora zaduživati kod banaka, koje su 'vlasnice' obveznih mirovinskih fondova, i to za visoke kamate na državne obveznice. Razumljivo je i očekivano da financijska industrija zagovara ostanak svojeg financijskog proizvoda, iako je sad već neosporno da je riječ o promašenom i štetnom modelu', upozoravaju iz OraH-a.
Ističu i da 'postojeća niska razina mirovina ubrzano povećava stopu siromaštva starijih osoba, stoga je potrebna dubinska reforma'. Stoga se OraH zalaže za 'rekonstrukciju mirovinskog sustava, tako da se umjesto postojećeg obveznog drugog stupa, uvede dobrovoljni te izgradi novi sustav profesionalnih mirovina. Naime, ako se vrati pet posto doprinosa i sve oduzeto iz drugog stupa u prvi stup – a riječ je o iznosu do 70 milijardi kuna – uz vraćanje osiguranika iz drugog u prvi mirovinski stup te drugi stup postane dragovoljan, možemo uspostaviti održiv sustav. Također, potrebno je uvesti red u područje plaća i doprinosa te izuzeti sve osiguranike koji ostvaruju mirovinu po posebnim propisima'.
'Dugoročno rješenje održivosti i adekvatnosti hrvatskog mirovinskog sustava moguće je ostvariti jedino povećanjem stope zaposlenosti, rastom plaća, eliminacijom rada na crno, strogom naplatom doprinosa, reformama u doprinosima te ponovnim jačanjem prvog mirovinskog stupa i pronalaženjem novih modela financiranja javnog sustava mirovina, kroz profesionalne mirovine i dobrovoljnu štednju, ali ne kroz postojeći model obvezne kapitalizirane štednje temeljem doprinosa ustegnutih iz prvog mirovinskog stupa', zaključuju u OraH-u.
