Stranka ORaH predlaže osnivanje još jedne državne agencije – HagID-a koja bi se trebala baviti strategijom razvitka, analizom kretanja i poticanjem razvitka IT sektora. Pritom ne predlažu ukidanje nekih od postojećih brojnih agencija. Predsjednica stranke Mirela Holy za tportal tvrdi da je zapravo riječ o recionalizaciji
ORaH u svom Prijedlogu politike informacijskog društva na 30-tak stranica donosi svoje viđenje razvoja ICT industrije u Hrvatskoj te način implementacije ICT rješenja.
Naglašavaju da se njihov dokument ne bavi primarno 'tehnologijom', već 'uprezanjem' tehnologije u svrhu povećanja djelotvornosti i održivosti javnih poslova i gospodarstva, kao i povećanja doprinosa informatičke industrije RH održivom gospodarskom rastu u RH.
Kako bi to ostvarili, predlažu osnivanje novog tijela koje bi osmislilo strategiju razvitka, provođenje i koordinaciju javnih politika, praćenje i analizu kretanja te poticanje razvitka IT industrije. Treba za to oformiti 'jako središnje tijelo' – HagID. Napominju da Uprava za eHrvatsku pri Ministarstvu uprave zbog svog ograničenog opsega nadležnosti i kapaciteta, nije dovoljna.
Ovaj je prijedlog naišao je na osudu na društvenim mrežama, no predsjednica stranke Mirela Holy za tportal pojašnjava kako je zapravo riječ o racionalizaciji. 'Kritičari očito nisu čitali druge naše programe. U Politici zaštite prirode i biološke raznolikosti predlažemo ukidanje 19 javnih ustanova i osnivanje nacionalne agencije', kaže.
Napominje da su se u prozvanoj Politici vodili primjerom Južne Koreje gdje je slična agencija čije osnivanje predlažu u Hrvatskoj, postala zamašnjak razvoja gospodarstva. 'Da su detaljno pročitali tu Politiku vidjeli bi da se predlaže objedinjavanje ljudi koji se bave informatičkim poslovima u državnoj upravi. To je zapravo racionalizacija', zaključila je Holy.
U Hrvatskoj su 2014. postojale 44 državne agencije, od čega su njih 34 proračunski korisnici, agencije zapošljavaju oko šest tisuća djelatnika, imaju godišnji proračun veći od četiri milijarde kuna, ostvaruju velike viškove koje prenose iz godine u godinu, a financijska imovina im značajno nadilazi njihove obveze.
Nedavno se na Vladi, pak, našao program ušteda u poslovanju državnih agencija, na kojima se planira uštedjeti 500 milijuna kuna. Neke se spajaju pa se njihov ukupni broj smanjuje, a svima zaposlenima u agencijama plaće bi se ubuduće trebale obračunavati prema propisima za javne službe.
