Prošlog mjeseca šest mađarskih oporbenih stranaka iz cijelog političkog spektra, od socijalno-liberalne Demokratske koalicije do bivše krajnje desnice Jobbik, stvorilo je jedinstveni front kako bi se suprotstavili Orbanovu Fideszu. Kao što obično biva kada su u pitanju ovako raznovrsne koalicije, spaja ih samo želja da svrgnu Orbana s vlasti i promijene ustav koji je dizajniran na Fideszovu sliku i priliku. Kako bi ta raznorodna koalicija upravljala Mađarskom, pitanje je kojim bi se kasnije bavili.

Oporbeni predizbori organizirani su s ciljem da odaberu kandidate koji najbolje kotiraju i da sve bude transparentno. Zajedničke kandidate biraju za svih 106 okruga koji daju izravne mandate u parlamentu po sustavu prvi pobjeđuje (first past the post), ali najzanimljiviji je upravo obračun za mjesto prvog izazivača/izazivačice Orbanu.

Nakon prve runde glasanja krajem rujna tri oporbena prvaka ostala su u utrci: potpredsjednica Europskog parlamenta Klara Dobrev iz Demokratske koalicije lijevog centra, Gergely Karacsony, gradonačelnik Budimpešte i šef zelene stranke Dijalog za Mađarsku, kojeg podržava i Socijalistička stranka, i nezavisni konzervativac Peter Marki-Zay, gradonačelnik Vašrelja (mađ. Hodmezovasarhely).

U prvom krugu, u kojem je glasalo više od 633.000 osoba, Dobrev je izbila na prvo mjesto, osvojivši 34 posto glasova. Rezultat je to koji je pokvario narativ što ga je Fidesz stvarao u javnosti - da su predizbori samo teatar osmišljen kako bi se osiguralo da pobijedi Karacsony, kazala je Edit Zgut, predavačica na Sveučilištu u Varšavi i stručnjakinja za mađarsku politiku, za portal Emerging Europe.

Ipak, Karacsony i Marki-Zay nisu spremni tek tako odustati od bitke te su u ponedjeljak objavili da će u drugom krugu predizbora ići zajedno protiv Dobrev, a plan im je i da vladaju kao tandem. Želja im je da formiraju vladu u kojoj ne bi bilo važno tko je premijer, a tko potpredsjednik vlade, upravljali bi konsenzusom, a obojica bi bila odgovorna za donošenje odluka, javlja Hungary Today. Ideja im je da im imena na listiću na predizborima budu jedno pored drugoga, a ne jedno ispod drugoga, što, čini se, nije moguće prema utvrđenim pravilima.

Njihovo savezništvo nije najbolje sjelo ni vodećoj kandidatkinji Dobrev te ona smatra da je savez između Karacsonyja i Marki-Zaya sklopljen 'zbrda-zdola' i da nije dobro osmišljen.

'U politici se mora odlučiti tko vodi, a tko slijedi', rekla je Dobrev, kandidatkinja Demokratske koalicije za premijera za mađarske medije. Ona je stava da suparnici mogu raditi zajedno, ali će uskoro trebati odlučiti tko će biti kandidat za premijera. Dobrev je također rekla da bi kandidati Jobbika i liberalnog Momentuma koji nisu prošli u drugi krug također mogli biti zamjenici premijera.

Inače, Dobrev, rodom iz Bugarske, supruga je Ferenca Gyurcsanyja, mađarskog socijaldemokratskog premijera od 2004. do 2009. godine. Gyurcsanyjev mandat obilježio je velik skandal nakon što je procurila snimka sa zatvorenog skupa na kojem je otvoreno priznao da je njegova vlada dvije godine lagala biračima o ekonomskom stanju nacije. Priznanje je kumovalo teškom porazu na izborima 2010. godine i zvjezdanom rastu Fidesza, još uvijek nezaustavljenom.

Agoston Samuel Mraz, predsjednik Uprave Instituta Nezopont, istraživačke organizacije sa sjedištem u Budimpešti, kazao je za Emerging Europe da je još rano odlučiti jesu li predizbori bili dobra ideja.

'Prednost je u tome što odani glasači oporbe prihvaćaju proceduru, ali nedostatak je to što su se oporbene stranke mjesecima fokusirale na predizbore, a ne na rad vlade. Problem s predizborima je u tome što lojalni glasači odlučuju za kandidate za koje svi mogu glasati, a među potencijalnim oporbenim biračima ima dosta onih koji su nezadovoljni nekim starijim oporbenjacima, ne samo bivšim premijerom Gyurcsanyjem', poručio je.

Mađarski mješoviti izborni sustav favorizira veće stranke. Dio zastupnika, njih 93, bira se sa stranačkih lista proporcionalnim izbornim sustavom dok se drugi dio bira većinski u jednom krugu u 106 okruga. Analitičari tvrde da je izborni sustav trebalo mijenjati i već prije nego što je Fidesz 2011. unio promjene po kojima je broj mjesta u parlamentu smanjen na 199, ukinuvši drugi krug izbora za okruge u kojima se zastupnici biraju većinski.

Te su promjene omogućile Fideszu da zadrži većinu u parlamentu. I 2014. i 2018. tako je zauzimao dvije trećine mjesta unatoč tome što se njegov udio u glasovima građana smanjio s 53 na 44 posto. Premijer Viktor Orban svoju verziju upravljanja Mađarskom nazvao je iliberalnom demokracijom. Često je u sukobu s Bruxellesom zbog miješanja u rad pravosuđa, uspostavljanja potpune kontrole nad medijskim prostorom u Mađarskoj i progona seksualnih manjina.

Parlamentarni izbori trebali bi se održati 2022. godine, a još je prerano za predviđanje pobjednika. Ankete pokazuju da i Orban i ujedinjena oporba imaju priliku pobijediti. Ono što je sigurno jest da prvi put u desetljeću oporba ima stvarne šanse za uspjeh na izborima.