U sljedećih mjesec do dva na političkom nebu trebala bi se pojaviti nova stranka Miranda Mrsića, doznaje tportal. Mrsić, koji je u ožujku izbačen iz SDP-a, već nekoliko mjeseci djeluje kao nezavisni zastupnik.

Osim što bi putem formalne stranke lakše mogli funkcionirati, Mrsiću i njegovim budućim stranačkim kolegama cilj je okupljati i druge stranke oko sebe. Vrata su otvorena svima koji prihvaćaju socijaldemokratske principe jer bi i sama Mrsićeva stranka trebala zastupati socijaldemokratske ideje, ali na modernim principima. Naglasak bi bio na jednakosti u obrazovanju, jednakosti u pristupu zaposlenju, jednokosti u pristupu zdravlju i dobivanju zdravstvene zaštite, čime se Mrsić već bavi kao nezavisni zastupnik.

Od Alijanse za promjene do Šibenske deklaracije

No upitno je koliku bi podršku stranka mogla dobiti sama, stoga je dugoročni cilj okupiti lijeve stranke u 'Alijansu za promjene' i na taj način polučiti uspjeh na izborima.

Uz osnivanje Mrsićeve, ali i Orepićeve stranke, sve se češće govori i o novoj platformi na kojoj bi trebali surađivati dojučerašnji SDP-ovac Bojan Glavašević i bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković, a s njima se povezuje i nezavisnog zastupnika Marka Vučetića koji je nedavno raskrstio s Mostom, te suca Trgovačkog suda Mislava Kolakušića.

Usto, ovaj vikend u Šibeniku bi između pet malih lijevih stranaka - Nova ljevica, Radnička fronta, SRP, Orah i Hrvatski laburisti - trebala biti potpisana i Šibenska deklaracija, koja će označiti i njihovo političko okupljanje.

Koliko sve te nove stranke i koalicije na lijevom dijelu političkog spektra imaju šanse upitali smo političkog analitičara Ivana Rimca.

'Stari ljudi, novi programi'

'Očito je da na hrvatskoj političkoj sceni postoji potreba za novim programima i novim ljudima. No, dio ovih ne predstavlja nove ljude nego stare ljude s neznatno novim ili neznatno korigiranim programima. Pitanje je koliko novi programi starih ljudi imaju prođu. Prošli izbori dali su, doduše, nekoliko uspješnica, ali u pravilu to ne ide dobro. S druge strane, novi ljudi s novim programima imaju interes i šansu, ali imaju manjak organizacijskih kapaciteta u pogledu kampanje, dovoljnog broja kandidata. Sigurno da će građani glasati i za takve, jer im je dosta i apstinencije, ali takve stranke uglavnom ne ispune u potpunosti očekivanja birača jer ne mogu ozbiljno utjecati na političke tokove', kaže Rimac za tportal.

Imaju li te nove i male stranke šanse ako se udruže, ili kroz npr. alijansu za promjene ili Šibensku deklaraciju?

'Ako govorimo o koalicijama, one se uvijek okupljaju oko velike stranke koja ima dovoljno šanse da i sama utječe na političke tokove. Skupljanje puno malih nema baš šanse', kaže Rimac.