Ivo Sanader

Jedno od najpoznatijih izbacivanja iz stranke u posljednjih desetak godina ono je dugogodišnjeg lidera HDZ-a Ive Sanadera. Prije osam godina, nakon više od deset sati stranačkog vijećanja i sastanaka sa 16 glasova za, tri protiv i dva suzdržana, Sanader, iako je tada bio počasni predsjednik, voljom Predsjedništva izbrisan je iz članstva stranke.

Izbacivanje je bilo rezultat izvanredne press konferencije koju je Sanader samo dan ranije, 3. siječnja 2010., sazvao u središnjici stranke. Sanaderova presica, na koju je pozvao svoje najbliže suradnike, dogodila se u finišu kampanje za predsjedničke izbore, a na njoj je naprasno, jednako kao što je godinu dana prije dao ostavku na mjesto premijera, najavio svoj povratak u politiku. Pritom je žestoko kritizirao tada aktualnu šeficu stranke Jadranku Kosor i vođenje HDZ-a, zbog čega je vrh stranke njegov potez okarakterizirao kao pokušaj unutarstranačkog puča.

Jadranka Kosor

Samo nekoliko godina kasnije, 18. travnja 2013., iz HDZ-a je izbačena i Jadranka Kosor. Iako se o njenom izbacivanju spekuliralo više mjeseci, gotovo od trenutka kada je na unutarstranačkim izborima za novog šefa stranke izabran Tomislav Karamarko, postupak je pokrenut tek u veljači 2013. godine, nakon što je u intervjuu Globusu Kosor žestoko kritizirala šefa stranke.

I dok je Sanader bio izbrisan jednim potezom, Kosor, koja je tada bila HDZ-ova zastupnica u Saboru, iz stranke je izbačena putem Visokog časnog suda. To je tijelo u ožujku 2013. zaključilo da je Kosor medijskim istupima nanijela štetu stranci. 'Sva svoja razmišljanja, koja su često dovodila u pitanje i stranačka tijela i ustroj HDZ-a i niz drugih stvari, iznosila je mimo HDZ-a, u medijima i tako dalje', objašnjavali su tada iz Visokog časnog suda. Odluku HDZ-ovog suda mjesec kasnije potvrdilo je i stranačko predsjedništvo.

Slavko Linić

Najzvučniji obračun u glavnoj oporbenoj stranci dogodio se 2014., kada je iz SDP-a sa svega tri glasa razlike izbačen Slavko Linić.

Obračun tadašnjeg šefa SDP-a Zorana Milanovića s najpopularnijim ministrom njegove vlade krenuo je službeno 6. svibnja 2014., kada ga je Milanović zbog afere Šegon i afere Spačva smijenio s mjesta ministra financija. Trzavice između SDP-ovog dvojca trajale su mjesecima, no ne javno. No do pravi obračun tek dolazi dao je i do znanja sam Linić koji je obećao progovoriti tek nakon što završi kampanja za europske izbore. I doista, krajem svibnja Linić je konačno progovorio i Milanovića javno optužio da je zlouporabio službe kako bi se obračunao s njim, da je štitio svog prijatelja Sinišu Petrovića, iako je u Nadzornom odboru Ine radio protivno nacionalnim interesima, te da su članovi njegove obitelji i prijatelji dobivali povoljne kredite od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR).

Za odgovor šefa stranke nije trebalo dugo čekati. Milanović je početkom lipnja 2014. Predsjedništvu predložio da se Linića isključi zbog nanošenja štete stranci, a Glavni odbor potvrdio je tu odluku. Iako se GO gotovo raskolio, Linićev odlazak nije izazvao značajnije potrese u stranci.

Aleksandra Kolarić

Zbog kritika tadašnjeg predsjednika SDP-a Zorana Milanovića i kritika na račun lex Perkovića iz stranke je izbačena i Aleksandra Kolarić. Iako je Predsjedništvo SDP-a još u rujnu 2013. pokrenulo postupak isključenja, iz stranke je službeno 'izletjela' tek u prosincu te godine. Za njeno izbacivanje glasala su 64 člana Glavnog odbora, a 11 ih je bilo protiv.

Među onima koji su joj davali podršku bio je i aktualni šef SDP-a Davor Bernardić. Iako se Kolarić pokušala u nekoliko navrata vratiti u stranku, to joj je uspjelo tek nakon odlaska Milanovića, odnosno u ljeto prošle godine. Kolarić je sada jedna od kandidatkinja za predsjednicu zagrebačkog SDP-a.

Mirando Mrsić

'Različitost stavova trebalo bi biti bogatstvo, a ne slabost SDP-a. Članovi SDP-a morali bi imali pravo na slobodno iznošenje svojih političkih stavova', tim je riječima 2013. Bernardić branio Aleksandru Kolarić od izbacivanja iz stranke.

Samo nekoliko godina kasnije i sam je pribjegao izbacivanju, i to Miranda Mrsića, koji je ove subote izbačen iz SDP-a. Mrsiću je 'odzvonilo' nakon što nije želio povući svoj prijedlog Zakona o doprinosima, iako je to zatražilo Predsjedništvo stranke. Glavni odbor potvrdio je prijedlog Predsjedništva za izbacivanje s 40 glasova za i osam protiv te četiri suzdržana.

Mrsić je od ranije, uz Milanku Opačić, imao opomenu pred isključenje zbog kritika na račun šefa stranke i načina na koji se ona vodi, a odbijanje da povuče zakon za stranački je vrh bila kap koja je prelila čašu.

Marijana Petir

Nakon mjeseci natezanja u lipnju prošle godine iz HSS-a je izbačena europarlamentarka Marijana Petir. Ona je još u rujnu 2016. s još 100 HSS-ovaca suspendirana, a otvoreno se protivila suradnji HSS-a s Narodnom koalicijom, tvrdeći da je stranka postigla lošiji rezultat nego na ranijim izborima, kada su bili partner HDZ-a. Krešu Beljaka optužila je da mu je cilj uništiti stranku radi osobnih interesa, a uspoređivala ga je i sa sjevernokorejskim diktatorima.

Petir to nije bio prvi put da je bila u problemima. Suspendirana je i nekoliko godina ranije, odnosno 2009., kada je kritizirala tadašnji stranački vrh zbog prepuštanja Ministarstva poljoprivrede tadašnjem koalicijskom partneru, HDZ-u.

Radimir Čačić

U siječnju 2014. iz HNS-a je izbačen i bivši šef te stranke Radimir Čačić. Predsjedništvo stranke, kojoj je na čelu tada bila Vesna Pusić, odluku je donijelo jednoglasno, i to dok je Čačić bio na izdržavanju zatvorske kazne.

Netrpeljivost između Čačića i Pusić započela je još prije Čačićeva izlaska iz Vlade i odlaska u zatvor zbog izazivanja prometne nesreće sa smrtnim posljedicama u Mađarskoj. Odnosi su se zaoštrili kada je Čačić počeo, bez ovlaštenja stranke, govoriti u ime HNS-a na brojnim sastancima sa stranačkim i izvanstranačkim kolegama za vrijeme svojih slobodnih vikenda.

U rujnu 2014. Čačić je osnovao novu stranku, Narodnu stranku - Reformiste, a u sam vrh politike uspio se vratiti lani, kada je na lokalnim izborima izabran za varaždinskog župana. Uz to, jedan je od koalicijskih partnera vladajućem HDZ-u.

Vladimir Šišljagić i Dinko Burić

Gotovo nemoguće je bilo pratiti sukob u HDSSB-u. No krajem listopada 2016. tadašnji šef HDSSB-a Dragan Vulin izvijestio je kako su iz stranke isključeni i Vladimir Šišljagić i Dinko Burić zbog toga što su ozbiljno povrijedili članska prava i obveze zbog političkog djelovanja i javnih istupa, okupljajući i organizirajući 'neformalnu skupinu' koja želi onemogućiti redovni rad i djelovanje legitimno izabranih stranačkih tijela.

Istovremeno, druga strana nije stajala mirno te je zatražila suspenziju i Vulina, ali i Branimira Glavaša, Josipa Salapića i drugih Glavašu odanih ljudi.

U toj bitki pobijedila je Glavaševa struja, no samo nekoliko mjeseci zbog sukoba sa samim Glavašem stranku su napustili šef HDSSB-a Dragan Vulin i potpredsjednik stranke Karlo Šatvar.

Sam Glavaš vratio se na čelo stranke koju je osnivao, saborski je zastupnik i član vladajuće koalicije.

Anto Đapić i Pero Ćorić

Početkom 2013. iz HSP-a je izbačen dugogodišnji šef te stranke Anto Đapić i to, kako je objašnjavao tadašnji šef stranke Daniel Srb, zbog štete koju je počasni predsjednik stranke prouzročio u korist osobnih ambicija i interesa. Naime, iako je bilo dogovoreno da se Đapić više neće politički aktivirati, on se naumio kandidirati za gradonačelnika Osijeka, s čime se u stranci nisu složili.

Đapić je zbog toga izbačen, a na lokalnim izborima s nezavisnom listom osvojio je tri vijećnička mjesta te je postao šef Gradskog vijeća Osijeka. Danas je na čelu stranke Desno.

U HSP-u je svojedobno bio i Pero Ćorić, koji je iz te stranke izbačen 2009. zbog 'lažnog predstavljanja, krivotvorenja i zloporaba pečata'.

Nakon izbacivanja iz te stranke Ćorić je uz Ružu Tomašić bio jedan od osnivača HSP-a dr. Ante Starčević, dok je donedavno bio glavni tajnik, a kao saborski zastupnik prije nekoliko godina bio je dio Karamarkove Domoljubne koalicije. Zbog kršenja Etičkog kodeksa Ćorić je ovaj vikend izbačen iz HSP AS-a.

Milan Bandić i Zlatko Hasanbegović

Dok su neki burno izbacivani iz stranke, automatizmom su članovi prestali biti Milan Bandić i Zlatko Hasanbegović.

'Lišen stranačkih okova i slobodan kao Feniks, kao ptica, ovim se kandidiram za predsjednika cijele Hrvatske. Želim Hrvatsku uzorati, raditi kao konj za Hrvatsku. To je moj program', objavio je Milan Bandić 4. studenog 2009.

Objavom te kandidature Bandić je automatski izbačen iz SDP-a i time je do usijanja došla višegodišnja netrpeljivost između Bandićeve i Milanovićeve struje u zagrebačkom SDP-u. Zagrebački SDP se nakon toga raskolio, a vođeni Davorom Bernardićem, zagrebački SDP-ovci nakon toga više nisu uspjeli osvojiti vlast u Zagrebu.

Slična je situacija i sa Zlatkom Hasanbegovićem. Privržen Karamarkovom HDZ-u, za čije je vrijeme postao i ministar kulture, Hasanbegović je dolaskom Andreja Plenkovića na čelo stranke marginaliziran. Iz nje je izbačen automatizmom nakon što je u javnost dospjelo to da se kandidirao na nezavisnoj listi Brune Esih na lokalnim izborima 2017.