1. Kad se i kako pojavio kao kandidat za ministra kulture

Sredinom siječnja 2016. mediji su naveliko raspredali o kadrovskoj križaljci nove vlade HDZ-a, kojem je tada na čelu bio Tomislav Karamarko, i Mosta. Veliki upitnik bio je nad imenom budućeg ministra kulture, resora koji uvelike oblikuje ideološki smjer neke vlade. Spominjala su se razna imena koja bi trebala stolovati u Runjaninovoj i upravljati Ministarstvom s najmanjim budžetom, ali ne i najmanjim značenjem. Našli su se tu i Jasen Mesić, koji je već imao ministarsko iskustvo u nogama, pa HDZ-ovka Sunčana Glavak, kojoj je na kraju pripalo mjesto glasnogovornice u Vladi, špekuliralo se i s glumicom Anjom Šovagović Despot, ali i s Ninom Obuljen Koržinek. No u špekulacijama se ime Zlatka Hasanbegovića, dotad javnosti nepoznatog povjesničara, nije pojavljivalo. I onda bum!

I službeno 21. siječnja 2016. novi ministar kulture postaje Zlatko Hasanbegović. Lijevo orijentirani mediji i političari se zgražaju, desni likuju. Izbor Hasanbegovića, kojem je u fokusu istraživačkog rada novija hrvatska povijest i povijest BiH, a opsesija su mu arhivi, iznenadio je sve.

No Tomislav Karamarko rekao je svoje, novi ministar bio je njegov izbor. A njihova poveznica navodno je Hasanbegovićeva monografija 'Muslimani u Zagrebu 1878. – 1945.', u sklopu koje je istraživao i uglednu obitelj Muftić, kojoj pripada i Karamarkova prva supruga Enisa Muftić.

2. Čime se bavio

Hasanbegović u ministarsku fotelju dolazi s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Njegov znanstveni fokus uglavnom je usmjeren na povijest muslimanske zajednice u Hrvatskoj i BiH, a posebice u kontekstu političkih previranja u 20. stoljeću. Lik i djelo Ante Starčevića, utemeljitelja pravaša, također se provlači kroz njegove znanstvene radove.

Autor je knjiga 'Muslimani u Zagrebu 1878.–1945.' i 'Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929.–1941.', što mu je i tema doktorskog rada koji je 2007. obranio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kod Ive Goldsteina.

Hasanbegović, koji je rođen 1973. godine, početkom 90-ih bio je aktivni pripadnik navijačke skupine Bad blue boysa, znan kao Mali Hasan, a sredinom 90-ih postaje predsjednikom Mladeži Hrvatske čiste stranke prava. Otad datira i famozna fotografija sa splitske Rive, na kojoj je navodno mladi Hasanbegović s ustaškom kapom. Kapa ipak nije bila ustaška, nego postrojbe HOS-a.

Bio je i predsjednik Nadzornog odbora Počasnog blajburškog voda te član Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice.

3. Kakva mu je politička platforma

Hasanbegović svoje političko djelovanje temelji na pravaškoj, starčevićanskoj platformi. U kontekstu novije hrvatske povijesti, on je uvjereni antikomunist i antititoist. Političko i povijesno djelovanje usmjereno mu je na žrtve Josipa Broza Tita, bilo da je riječ o masovnim egzekucijama zarobljenih domobrana, ustaša i civila u svibnju 1945., bilo o 45-godišnjoj komunističkoj represiji.

Domovinski rat smatra jedinim temeljem hrvatske državnosti, a njegova izjava o tome da je antifašizam floskula najviše je uzburkala političke duhove u Hrvatskoj.

Mnogi ga nazivaju revizionistom, a evo što on o tome misli: 'Ukratko, moje temeljno historiografsko polazište, koje moji kritičari etiketiraju kao 'revizionizam', a što prihvaćam, glasi: komplicirana povijesna stvarnost u Drugom svjetskom ratu, na području koje je prije toga obuhvaćalo Kraljevinu Jugoslaviju, ne može se objašnjavati teološkim konceptima o borbi dobra i zla, antifašizma i fašizma kao pojmova batina bez konkretnog sadržaja.'

4. Kako ga je oblikovala obiteljska prošlost

Njegova antititoistička egida nimalo ne čudi s obzirom na njegovu obiteljsku pozadinu. Njegovi baka i djed po majci, Safeta i Sabrija Prohić, iako su bili izvan politike u vrijeme NDH, a tijekom Drugog svjetskog rata posvojili su i spasili židovsku djevojčicu, dolaskom partizana u Zagreb su uhićeni. Djed, koji je bio ugledni industrijalac, smaknut je kao klasni neprijatelj.

Obitelj je ostala bez imovine, velika broja nekretnina u Zagrebu, uglavnom u samom centru, u Frankopanskoj ulici. Ostao im je tek jedan stan.

5. Koje su kontroverze vezane oko njegova ministarskog mandata

Tjedan dana nakon što je zasjeo na ministarsko mjesto Hasanbegović je raspustio Stručno povjerenstvo za neprofitne medije kojem je zamjerao sukob interesa jer su u žiriju za dodjelu sredstava sjedili ljudi za koje je tvrdio da pripadaju istim interesnim skupinama kao i urednici i izdavači neprofitnih medija kojima su dodjeljivali sredstva. 'U radu i oko rada Povjerenstva postojale su brojne kontroverze, od nejasnih mjerila za dodjelu novčane potpore do navoda o sukobu interesa', kazao je Hasanbegović pravdajući svoju odluku.

Da mu je u interesu nakon lijeve, SDP-ove vlade, koja je svojim potezima ideološki polarizirala hrvatsku javnost u javni kulturni prostor donijeti nešto posve suprotno, pokazao je izjavom na početku mandata kada je izjavio da je ključno ‘stvaranje nove nacionalne paradigme kojom će se nova Hrvatska konačno rasteretiti duhova prošlosti i uspostaviti jedan novi nacionalni obrazac koji će integrirati cijelu naciju i prekinuti ideološke sukobe’. Ipak, podjele su se nastavile i produbile.

Smijenio je nekoliko ravnatelja kulturnih institucija, srezao sredstva književnim manifestacijama i potporu 'lijevim' festivalima, poput Subversive Festivala. Sve je to pridonijelo tome da postane neprijatelj broj jedan kulturnim djelatnicima i nevladinim organizacijama koje možemo svrstati u lijevi, liberalni spektar.

6. Kako je upoznao Brunu Esih

Kada su se i gdje točno upoznali, nije poznato, no Brunu Esih, nezavisnu kandidatkinju za gradonačelnicu Zagreba, i Hasanbegovića, koji je ulaskom na njezinu listu u ponedjeljak izbačen iz HDZ-a, mnogi nazivaju političkim blizancima.

Njih dvoje na Institut Ivo Pilar dolaze iste godine, 2001., i to kao znanstveni novaci. Smješteni su soba do sobe, a znanstveni fokus obuhvaća im slične teme, s tim da se Esih ne bavi muslimanskom zajednicom, nego isključivo blajburškom tragedijom i žrtvama djelovanja jugoslavenske tajne službe.

7. Kakvi su odnosi Hasanbegovića i Plenkovića

Iako je Hasanbegovića naslijedio od Tomislava Karamarka, novi predsjednik HDZ-a Andrej Plenković stavio ga je u Predsjedništvo stranke, a dao mu je šansu i na prijevremenim izborima 2016. Ne treba misliti da je tu riječ o simpatijama. Plenković je time povukao pragmatičan potez, isto kao što je na listu stavio i Brunu Esih jer je ovaj dvojac magnet za glasove. Time je zadovoljio i, kako politički analitičari vole reći, desno krilo HDZ-a.

Ipak, i taj nategnuti odnos puca javno u trenutku kada je Hasanbegoviću postalo jasno da u Ministarstvo kulture sjeda Nina Obuljen Koržinek, koja je bila članica Upravnog odbora HAVC-a, čiji je rad on otvoreno kritizirao.

'Tko je i što je uvažena gospođa Obuljen, to je poznato, kojim krugovima pripada također je poznato', kazao je u jesen prošle godine. 'Kolega Hasanbegović je član Predsjedništva stranke, bio je ministar... On nije jedini ministar HDZ-a koji se našao u vrlo specifičnom i delikatnom kontekstu', uvijeno je govorio Plenković nakon što je izabrao svoju ministricu kulture.

Nekoliko idućih mjeseci proteklo je relativno mirno, no približavali su se lokalni izbori. HDZ je za kandidata u Zagrebu istaknuo Dragu Prgometa, a Hasanbegović nije skrivao razočaranje tom odlukom smatrajući da bi i dalje za stranku najbolja kandidatkinja bila njegova prijateljica Bruna Esih.

Iako je u prošlotjednim dramatičnim previranjima u Saboru Hasanbegović glasao kao odani član stranke, ova politička makljaža ipak ga je navela da napravi preokret u političkoj karijeri. Bruna Esih predala je kandidacijske liste za izbore, a iza nje je ni manje ni više nego - Hasanbegović, član Predsjedništva HDZ-a.

Iako je Plenković rekao kako o njegovom izbacivanju iz stranke još trebaju raspravljati stranačka tijeka, bivši ministar kulture u ponedjeljak je po kratkom postupku izbačen iz HDZ-a. No prije toga je svom dojučerašnjem šefu stranke preko kamera pobrojao sve grijehe.