Rak debelog i završnog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj. Po smrtnosti je na drugom mjestu, odmah nakon raka pluća. U Hrvatskoj se godišnje otkrije 3600 bolesnika s ovom bolešću dok deset bolesnika dnevno sazna da boluje od nje, a šest ih, nažalost, svaki dan umre od njezinih posljedica, upozorava gastroenterolog Vladimir Borzan u Mjesecu svjesnosti o raku debelog crijeva
Od karcinoma debelog crijeva češće obolijevaju muškarci. U Hrvatskoj oni čine oko 60 posto oboljelih. Najviša stopa pojavnosti kolorektalnog karcinoma, kaže tportalu osječki gastroenterolog Vladimir Borzan, je u Međimurskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Ličko-senjskoj županiji, a najniža stopa u Šibensko-kninskoj, Osječko-baranjskoj, Varaždinskoj i Istarskoj županiji.
'Rak debelog i završnog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj. Po smrtnosti od zloćudnih bolesti, na drugom je mjestu, nakon raka pluća. Godišnje se u Hrvatskoj otkrije 3600 bolesnika s rakom debelog crijeva', upozorava gastroenterolog Borzan iz osječke Poliklinike Borzan.
vezane vijesti
Svakog dana u Hrvatskoj deset bolesnika sazna da ima ovu zloćudnu bolest dok ih šest svaki dan premine zbog nje. Petogodišnje preživljenje za osobe kojima je bolest dijagnosticirana između 2010. i 2014. godine u Hrvatskoj je iznosilo 51,5 posto, prema studiji CONCORD-3, ističe Borzan, dok se u zemljama sjeverne i zapadne Europe preživljenje kreće oko 65 posto.
Kako prepoznati zloćudnu bolest
'Glavni simptomi raka debelog i završnog crijeva (kolorektalni karcinom) su krvarenje, promjena pražnjenja stolice u smislu pojave zatvora ili izmjene razdoblja zatvora i proljeva, promjena kalibra stolice, bol u trbuhu, gubitak na tjelesnoj težini, slabokrvnost (anemija) zbog nedostatka željeza kao posljedica krvarenja te novonastala tvorba u trbuhu.
Krvarenje iz debelog crijeva može biti vidljivo ili nevidljivo, tzv. okultno. Ono može biti tamnije crvene boje, što se uglavnom odnosi na tumore gornjih dijelova crijeva (debelo crijevo) ili svijetlije crvene boje, što se odnosi na tumore završnog dijela crijeva (rektuma ili anusa)', opisuje simptome dr. Borzan, napominjući da posebno zabrinjava podatak koji se odnosi na pojavnost raka debelog crijeva, po čemu smo na devetom, a po smrtnosti na drugom mjestu u Europi.
'Napretkom, u prvoj mjeri endoskopskih metoda prevencije i uklanjanja polipa, kirurških metoda te razvojem novih lijekova (kemoterapija i imunoterapija), postotak preživljenja je svake godine sve veći', ističe osječki gastroenterolog koji je nekoliko puta po izboru pacijenata odnio titulu najdoktora portala Najdoktor.com.
Pojavnost raka debelog crijeva raste za jedan posto godišnje u posljednjih 20 godina, stoga je nužno provoditi metode prevencije. Dok na nasljedne genetske uzroke, dodaje, ne možemo utjecati, promjenom životnih navika možemo prevenirati razvoj ove bolesti. Borzan ističe da možemo i trebamo djelovati na promjenu prehrambenih navika, što u konačnici dovodi do prevencije ne samo raka debelog crijeva, nego i drugih kroničnih bolesti.
Recept za prevenciju
'Imamo recept za zdravu prehranu, a to je mediteranska prehrana. Nažalost, ne primjenjujemo je, što ima loše posljedice na pojavnost raka debelog crijeva. Postajemo sve deblja nacija s prekomjernim unosom ugljikohidrata, nezdravih prerađenih proizvoda (junk food) i brojnim fast food restoranima. U prehrani se preporučuje povećati unos voća i povrća te ostalih namirnica koje sadrže visok udio vlakana, poput žitarica. Potrebno je smanjiti unos crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda, masnoća životinjskog porijekla te visoko prerađenih namirnica, a povećati unos ribe i neprerađenih namirnica. Preporučuje se smanjiti unos alkohola, prestanak pušenja te uvođenje redovite tjelesne aktivnosti', upozorava.
Izuzetno važno je, napominje, odazvati se i na poziv Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva nakon 50. godine života te pravodobno reagirati na pojavu simptoma.
'Krvarenje iz debelog crijeva ne znači nužno rak debelog crijeva, no svi bolesnici s krvarenjem moraju proći dijagnostičku endoskopsku obradu - kolonoskopiju. To je pretraga kojom pomoću videokamere pregledavamo sluznicu debelog crijeva u stvarnom vremenu. U slučaju pozitivnog testa na nevidljivo (okultno) krvarenje u stolici, ubrzo će se učiniti kolonoskopija kojom se mogu otkriti i ukloniti polipi (izrasline na sluznici debelog crijeva), koje su preteče raka debelog crijeva, i na taj način prevenirati razvoj karcinoma', opisuje dr. Borzan.
Napominje da je izuzetna važnost kolonoskopije u mogućnosti otkrivanja raka debelog crijeva u ranom stadiju, kada simptomi još nisu razvijeni i kada je terapija učinkovitija. Dodaje da se u Hrvatskoj samo oko petina ljudi odazove pozivu na otkrivanje nevidljivog (okultnog) krvarenja, a kako bismo bili učinkovitiji u liječenju i prevenciji, nužno je povećati odaziv te edukaciju bolesnika.
Gastroenterolog Borzan kaže da je otkrivanjem raka debelog crijeva u ranom stadiju moguće izlječenje u potpunosti. Napominje također da se u Hrvatskoj rak on otkriva samo u 11 posto bolesnika u lokaliziranom stadiju, u kojem imaju najveću šansu za izlječenje.
