Obitelj Šitum jutros je svoju posljednju šansu za izlječenje malene Nore od akutne limfoblastične leukemije krenula potražiti u SAD-u nakon što su, dvije godine od dijagnosticiranja ove bolesti, iscrpljene sve moguće metode liječenja u Hrvatskoj. No Nora nije jedina među djecom s hematološkim oboljenjima koja se liječi u inozemstvu
Od HZZO-a doznajemo kako su u posljednje dvije godine platili troškove liječenja za 82 djece oboljele od malignih bolesti, od toga 24 s hematološkim oboljenjima u koja spada leukemija. Na 85 posto zahtjeva za liječenje u inozemstvu HZZO pozitivno odgovori, no Norina obitelj dobila je negativan odgovor. HZZO ne pokriva troškove eksperimentalnog liječenja kakvo je Nori ponuđeno u Philadelphiji.
No za ostale ovakve slučajeve gdje roditelji i udruge neće uspjeti pokrenuti ovakvu humanitarnu lavinu poput ove za Noru kojoj smo svjedočiti proteklih dana, HZZO pozdravlja ideju o osnivanju fonda. Sredstva bi bila namijenjena upravo za ovakve situacije kada su iscrpljene sve mogućnosti uobičajenog liječenja i kada se posljednja slamka spasa mora tražiti u eksperimentalnim metodama.
Haris Kapetanović iz udruge djece oboljele od malignih bolesti Hrabro dijete koja je i pokrenula prikupljanje novca za Noru, kaže kako je Norin slučaj jedinstven. Naši su liječnici napravili sve što su mogli. 'Moje dijete se liječilo prije dvije i pol godine na Rebru s istom dijagnozom kao Nora. No kod njega je liječenje uspjelo, svaki organizam je drugačiji', pojašnjava nam. Vodstvo udruge sljedećeg je tjedna pozvano na sastanak s ministrom Zdravlja Rajkom Ostojićem, a jedna od tema, kaže Kapetanović, bit će i osnivanje fonda.
Poznati oftalmolog i nekadašnji šef HZZO-a Nikica Gabrić kaže kako je akcija za pomoć Nori Šitum pokazala kako hrvatsko društvo nije izgubilo socijalnu i humanitarnu osjetljivost, no ističe kako osuda HZZO-a jer nije pokrilo troškove eksperimentalnog liječenja nije na mjestu. Pozdravlja osnivanje fonda, no ne i trošenje javnih sredstava na eksperimentalna liječenja.
'Mnogo bogatije zemlje od Hrvatske ne pokrivaju troškove rijetkih liječenja kao što je ovo. Nijedna država na svijetu za to ne daje državni novac, već se prikuplja od privatnika', pojašnjava Gabrić. 'Ja ću prvi uplatiti u taj fond, no ne odobravam da lokalne i državne jedinice svojevoljno dijele novac građana za takva, eksperimentalne liječenja. To trebaju raditi privatnici', poručuje. Važnost fonda je i tada da prikupljanje sredstava ne ovisi od slučaja do slučaja, o angažmanu roditelja oboljele djece i o angažmanu udruga, već da se regulira taj aspekt priče. 'To treba biti privatni, ne državni novac', zaključuje Gabrić.
