Novi Islamski centar prostire se na oko 2600 metara kvadratnih, te je treći takav centar u Hrvatskoj, nakon zagrebačkog i riječkog.

Hrvatska ima i manju džamiju u Gunji, prvu i najstariju u državi, i manji islamski centar u Umagu.

Izgradnja džamije u Sisku „višegeneracijski je san” muslimana u Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji, rekao je Crnkić u razgovoru za Hinu.

Više od 55 godina nakon nastanka ideje i pet godina nakon početka izgradnje, poslije birokratskih zavrzlama, pandemije i potresa koji su usporili proces, Islamski centar otvara se u četvrtak svečanom ceremonijom na koju stiže hrvatski državni vrh, turska delegacija predvođena Erdoganom te niz diplomata i visokih uzvanika.

Već za vikend nakon otvorenja Centar organizira dane otvorenih vrata kako bi ga mogli posjetiti svi Siščani i drugi zainteresirani. „Najvažniji cilj nam je imati dodir s društvenom zajednicom”, ističe imam.

Na molitveni prostor odnosi se petina kompleksa, a ostatak, oko dvije tisuće kvadrata, namijenjen je svima.

„Da su muslimani htjeli graditi ovaj objekt za sebe, izgradili bi samo džamiju”, rekao je Crnkić.

„Dobrodošli su nam svi ljudi otvorenog uma, srca i duše, bez obzira na vjersko opredjeljenje, svi koji su otvoreni da upoznaju i spoznaju druge”, naglasio je mladi sisački imam, rođeni Siščanin.

Prva ekodžamija

Uz molitveni prostor, Centar ima multifunkcionalne učionice, projektirane za polaznike vjeronauka, ali i za druge oblike edukacije poput onih o islamskoj kulturi. Tu su i restoran s islamskim specijalitetima, velik kongresni centar koji može biti domaćin međuvjerskih konferencija.

Ondje je i divanhana - „prostor za opuštanje i druženje” gdje će posjetitelji moći čitati u orijentalnom okruženju uz topli napitak.

Posebnost sisačke džamije je njena energetska održivost, pa ju se i naziva prvom 'ekodžamijom' u ovom dijelu Europe.

Centar ima dizalice topline, toplinske pumpe, solarne panele i fotonaponsku elektranu od 30 kilovatsata.

Crnkić ističe kako mu je posebno drago što džamija ima i ekološki aspekt jer čovječanstvo „dobiva sve veća upozorenja koliko je samo sebi neprijatelj i kako će se uništiti” ne bude li razmišljalo o okolišu.

Dodao je kako su u provedbi ideje održivosti džamije sudjelovali i lokalni stručnjaci iz Siska koji se iz nekadašnjeg industrijskog središta želi repozicionirati kao pionir naprednih i održivih tehnologija.

Među njima su bili „vrhunski profesori” obližnje Tehničke škole koja provodi niz projekata te je pokrenula utrke solarnih automobila, rekao je Crnkić. S industrijom je otišao i velik broj stanovnika, no oni „i dalje vole imati vezu sa Siskom”. Velik dio njih islamski su vjernici.

Sisku je čast što mu dolazi Erdogan

Prema popisu stanovništva iz 2011. u Sisku je živjelo oko 2500 pripadnika islamske vjere, a na području županije njih 4140.

Otprilike dvije trećine njih su Bošnjaci koji su, kao i pripadnici Crnkićeve obitelji, bili „marljivi vrijedni ljudi koji su davali obol” sisačkoj industriji.

Erdoganov dolazak nije samo čast za Hrvatsku, već i za Sisak koji ne pamti dolazak "osobe takvog profila koja na neki način i upravlja globalnim procesima u ovom turbulentnom vremenu i svijetu”, kaže Crnkić referirajući se na ulogu turskog predsjednika kao posrednika između Ukrajine i Rusije.

Erdogan je tijekom posjeta 2016., povodom 100. godišnjice priznanja Islama u Hrvatskoj, prvi puta čuo o pripremi za gradnju džamije i Islamskog centra te je bio „ugodno iznenađen” da je i Hrvatska pripomogla rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa.

Potom se projektu izgradnje, pokrenutog na inicijativu Mešihata islamske zajednice i potaknutog donacijama vjernika i raznih dionika, pridružila Turska agencija za suradnju i koordinaciju (TIKA).

Ta pomoć bila je ključna „u presudnim momentima”, zaključuje sisački imam.