Iako je još uvijek aktualna kancelarka Angela Merkel početkom tjedna upozorila na to da nedjeljni izbori još nisu odlučeni, posve je sigurno da će novi saziv Bundestaga biti u najmanju ruku šarolik te će u njemu biti zastupljeno najmanje šest stranaka, što se nije dogodilo od ujedinjenja Njemačke 1990. godine.

Osim poslovično zastupljenih stranaka u Bundestagu poput demokršćana, konzervativnih kršćana, socijaldemokrata, liberala i zelenih, u idući saziv parlamenta trebali bi ući radikalni ljevičari iz stranke Die Linke te radikalni desničari iz ekstremne nacionalističke euroskeptične i protuimigrantske stranke Alternativa za Njemačku (AfD).

Otvorena birališta u Njemačkoj, Merkel pred novom pobjedom

Prema istraživanjima njemačkog javnog mnijenja, Merkel će, unatoč padu popularnosti, najvjerojatnije dobiti i četvrti mandat, no vrlo je neizvjesno tko će biti njezini budući partneri u vladi.

Posljednje ankete vladajućoj uniji CDU/CSU daju 35 do 36 posto glasova, dok socijaldemokrati Martina Schulza dobivaju tek 22 posto. Radikali s obje strane dobivaju, pak, sigurnih 10 posto. Budući da predviđenih 35 posto nije dovoljno za samostalnu vladavinu, postavlja se pitanje s kime će Merkelini konzervativci nastaviti vladati nakon nedjeljnih izbora.

Sam njemački izborni sustav je poprilično osebujan, budući da svaki od nešto više od 61 milijuna birača ima dva glasa za biranje zastupnika u parlamentu. Prema specifičnom izbornom sustavu, broj zastupnika u berlinskom Bundestagu može biti najmanje 598, dok gornja granica varira.

Dodatna specifičnost njemačkog izbornog sustava zove se Überhangmandate, doslovno - suvišni mandati. Do te pojave dolazi kada neka stranka osvoji u nekoj od pokrajina više mjesta po većinskom, nego po proporcionalnom sistemu. Budući da se u pravilu većinski izabrani zastupnici koriste za popunjavanje stranačke kvote iz proporcionalnog dijela, u tim izuzetnim situacijama stranka dobiva više zastupnika nego što bi trebalo. Po zakonu, u tim situacijama broj zastupnika ostaje isti, a stranka koja je dobro prošla na većinskim izborima dobiva dodatna mjesta, pa se parlament proširuje. 

Još uvijek aktualni Bundestag ima 630 zastupnika, a 'višak' od 32 zastupnika najveći je u povijesti. Od svršetka Drugog svjetskog rata, kada je i usvojen današnji izborni sustav, ukupno je 97 zastupnika bilo 'viška', a sav taj 'višak' pripada vladajućoj koaliciji CDU/CSU.

Polovica mandata u njemačkom parlamentu osvaja se izravno putem sustava relativne većine u 299 izbornih jedinica, a sjedalo u Bundestagu dobiva kandidat s najvećim brojem osvojenih glasova, što itekako pogoduje velikim strankama.

Ipak, njemački birači daju i drugi glas koji dodjeljuju odabranoj stranačkoj listi u svakoj saveznoj državi. Tada nastupa proporcionalni sustav koji su nakon Drugog svjetskog rata uveli saveznici ne bi li tako spriječili povratak totalitarizma. U proporcionalnom sustavu izborni prag iznosi pet posto i dosad je uspješno osiguravao neulazak krajnje desničarskih stranaka u parlament.

Prema njemačkom izbornom zakonu, birač može dvaput glasati za istu stranku, no ustaljena je praksa da Nijemci, navikli na velike koalicije, biraju i drugu političku opciju, čime utječu na njihov sastav. Upravo je taj drugi glas ključan jer rezultat koji dobije svaka stranka u svakoj saveznoj državi, odlučuje o broju zastupnika u Bundestagu.

Praksa je pokazala da najviše predstavnika u parlamentu imaju kandidati stranaka iz saveznih država s većim brojem stanovnika, dok je računica vrlo jasna pa tako ako primjerice CDU u Bavarskoj dobije 30 posto glasova, proporcionalnim sustavom ima pravo na 30 posto zastupničkih mjesta.

Kancelar se, pak, ne bira izravno, već u parlamentu. Kandidat stranke s osvojenom većinom u Bundestagu obično uspije sastaviti vladu, a broj kancelarskih mandata nije ograničen. U poslijeratnoj Njemačkoj najduže je na vlasti bio Helmut Kohl, čak 16 godina, a ako ponovno pobijedi Angela Merkel, srušit će rekord svojeg političkog mentora.