Maja Čavlović dogovorom premijera Andreja Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović imenovana je šeficom Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na tu poziciju dolazi s mjesta savjetnice predsjednice za obranu i nacionalnu sigurnost. Riječ je o dužnosti koja ne donosi i odgovornost, za razliku od nove funkcije, na kojoj će Čavlović biti zadužena za nadzor obavještajnih službi i koordinaciju sa stranim službama.

Njezino imenovanje, iako je očito favoritkinja Kolinde Grabar Kitarović, svojevrsno je iznenađenje s obzirom na to da su se za tu poziciju javili znatno iskusniji kandidati poput Anite Perešin, savjetnice u UVNS-u koja u sigurnosno-obavještajnom sustavu radi više od 20 godina.

Karlovački obavještajni lobi

Izvor tportala navodi da razlog treba tražiti u činjenici da je Čavlović 'oblikovana' u SAD-u, što je osobito bitno predsjednici države, ali i u njezinom mjestu rođenja. Naime, 'karlovački' lobi je dosta zastupljen u vrhu obavještajnog sektora. Ipak, kaže nam izvor, Čavlović bi mogla biti određeno osvježenje među čelnicima obavještajnog sustava u kojem su 'oduvijek drmali politički kontaminirani kadrovi'.

A da će Čavlović daleko dogurati, bilo je jasno još početkom 2016., kada je postala savjetnicom predsjednice za obranu i nacionalnu sigurnost, zamijenivši Josipa Buljevića koji je s te pozicije otišao u fotelju ministra obrane.

Čavlović se uz pomoć predsjednice preko noći našla u obavještajnoj priči kao savjetnica na Pantovčaku. U Hrvatsku se iz inozemstva vratila, kako je napisala u biografiji, zbog brige za domovinu. 'Ponukana nepovoljnim razvojem sigurnosne situacije unutar Europe te mogućim utjecajima na Hrvatsku, donosim odluku o povratku u Republiku Hrvatsku', napisala je.

S pozicije bez odgovornosti na zahtjevnu funkciju

U Uredu predsjednice nije imala gotovo nikakvu formalnu odgovornost. No Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost druga je pjesma. U njegovoj je nadležnosti razmjena podataka sa stranim službama, zaštita klasificiranih podataka, nadzor nad radom sigurnosno-obavještajnih agencija te brifiranje predsjednice i premijera o sigurnosnim rizicima.

Hoće li Čavlović unijeti u rad Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost novi pristup ili će joj izostanak formalnog iskustva biti prepreka, tek ćemo vidjeti.

Iako je povodom najnovijeg imenovanja iz Ureda predsjednice stigla štura biografija Maje Čavlović, prilikom njezina imenovanja na mjesto savjetnice predsjednice 2016. medijima je došla proširena biografija u kojoj ona naširoko opisuje svoju dotadašnju karijeru.

Bavila se boksom, studirala u SAD-u, bila na Kubi, upoznala Busha

Ova Karlovčanka rođena 1980. godine nakon završene Prirodoslovno-matematičke gimnazije prijavljuje se na natječaj MORH-a koji je bio raspisan s ciljem upućivanja hrvatskih kadeta u strane vojne škole. Izabrana je između nekoliko stotina kandidata, no u inozemstvo odlazi tek iz drugog pokušaja, i to 2000. godine, na vojni institut američke savezne države Virginije, Virginia Military Institute. Tamo se bavila i boksom, a jedan je semestar provela u Havani na Kubi te je usavršila španjolski jezik.

Hvali se time kako je imala izvrsne rezultate na vojnoj obuci te je 2003. kao kadetkinja upoznala i tadašnjeg američkog predsjednika Georgea W. Busha. Nakon diplome, koju je stekla s peticom, vraća se u Hrvatsku te pohađa Temeljnu časničku školu na HVU 'Petar Zrinski', a 2005. postaje poručnica.

Tri afganistanske misije

Dužnost zapovjednice voda Vojne policije obnaša do 2007., kada prvi put odlazi u Afganistan. 'Tijekom misije obnašala sam dvostruku dužnost zapovjednika nacionalnog voda Vojne policije i operativnog časnika unutar Međunarodne stanice Vojne policije u kampu Warehouse u Kabulu', piše Čavlović u biografiji. Napominje da je za zasluge odlikovana Redom hrvatskog pletera.

Po povratku iz misije u Afganistanu 2008. godine obranila je sveučilišnu specijalističku tezu na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, 'European Common Defense System: Process in the Making' (Europski zajednički sustav obrane: Proces u stvaranju).

U međuvremenu je promaknuta te drugi put odlazi u Afganistan. Tada je bila na dužnosti zamjenika zapovjednika Vojne policije za Regionalno zapovjedništvo Sjever u Mazar-e-Sharifu u Afganistanu. U toj drugoj misiji upoznaje se s 'unutarnjim mehanizmima NATO-a' i razvija operativnu i taktičku suradnju između postrojbi NATO-a i Vojne policije s afganistanskom nacionalnom policijom i afganistanskom graničnom policijom. Tijekom treće misije bavila se pisanjem vojne doktrine i vojnih priručnika za vojnu policiju koju je prilagodila afganistanskoj vojsci.

Bavi se sukobima u Siriji, Ukrajini i Iraku

Godine 2013. upisuje Elliott School of International Affairs na Sveučilištu George Washington te studira sigurnosne politike od kolovoza 2013. do svibnja 2015. godine. 'Tijekom studija specijalizirala sam se u transnacionalnim sigurnosnim pitanjima te sigurnosti i razvoju', piše Čavlović. Na magisterij je otišla tijekom neplaćenog dopusta, a potom daje otkaz u MORH-u i ostaje u SAD-u.

Zapošljava se u Hudson institutu i to u Centru za političko-vojnu analizu, u kojem izrađuje preporuke i analize za razrješenje sukoba u Siriji, Ukrajini i Iraku.

'Posebno se interesiram za sigurnosnu situaciju u Europi te ju sagledavam kroz spregu političkih odnosa između Europe, Rusije i SAD-a. Ponukana nepovoljnim razvojem sigurnosne situacije unutar Europe te mogućim utjecajima na Hrvatsku, donosim odluku o povratku u Republiku Hrvatsku', zaključuje Čavlović.