Tjednik 24sata Express objavio je da predsjednica jako voli zlatnu ogrlicu i naušnice, 'rađene po uzoru na stari dubrovački nakit', tzv. dubrovačke peružine. Ustvrdili su i da se radi o skupocjenom, 14-karatnom, ručno rađenom nakitu, za koji je potrebno toliko preciznosti i strpljenja da jedan zlatar u danu maksimalno može napraviti od tri do četiri kuglice, odnosno peružine. 24sata Express prenio je i izjavu prodavačice iz Zlatarne Križek, koja prodaje takav nakit, a u kojoj ona kaže da predsjednica nosi ogrlicu kakvu prodaju za 39.794 kune.

Glasnogovornik predsjednice RH Luka Đurić u izjavi za tportal tvrdi, međutim, da uopće nije riječ o istoj vrsti nakita i kako su predsjedničina ogrlica i naušnice izrađene od pozlaćenog srebra po uzoru na stari šibenski nakit. Ističe i kako je vrijednost tog nakita daleko niža od one koja se spominje u tekstu 24sata Expressa. Budući da su novinari 24sata Expressa prije objave teksta bezuspješno pokušali dobiti odgovor glasnogovornika Đurića na pitanja o kakvom je nakitu riječ, tko ga je darovao predsjednici i kad, ista smo pitanja i mi ponovili te dobili odgovor.

Predsjednica se okićena 'spornim' naušnicama i ogrlicom počela pojavljivati još u izbornoj kampanji, pa se na taj dar ne odnose dijelovi Zakona o sprečavanju sukoba interesa koji govore da dužnosnici ne smiju primati darove skuplje od 500 kuna.

No vrijedne pokretnine dužnosnici trebaju prijaviti u svojoj imovinskoj kartici kad je njihova pojedinačna vrijednost veća od 30.000 kuna, a sudeći prema izjavi koju je dao Đurić, 'sporni' nakit ne prelazi tu vrijednost. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović spomenuti nakit nije prijavila te je u imovinskoj kartici pod stavkom (vrijedne) pokretnine upisala da ih nema.

Predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa Dalija Orešković u izjavi za tportal kaže kako dužnosnici ne moraju prijavljivati pokretnine u vrijednosti manjoj od 30.000 kuna.

'Dužnosnici su dužni u izvješću o imovinskom stanju navesti podatke o pokretninama veće vrijednosti, a takvima se smatraju one čija je pojedinačna vrijednost veća od 30.000 kuna, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta. Ukoliko je vrijednost pojedinog komada nakita veća od 30.000 kuna, on bi trebao biti naveden u imovinskoj kartici dužnosnika', kaže Orešković.

Pitali smo je i kakve su inače sankcije Povjerenstva u slučajevima kad netko ne prijavi pokretnine pojedinačno vrednije od 30.000 kuna.

'Za povredu obveze navođenja podataka o imovini koju ima dužnosnik, s time da ta obveza obuhvaća i navođenje izvora i načina na koji je stečena pojedina imovina, dužnosnicima se može izreći sankcija obustave isplate dijela neto mjesečne plaće koju primaju za obnašanje javne dužnosti u rasponu od 2.000 do 40.000 kuna. Prilikom odmjeravanja sankcije vodi se računa o težini i posljedicama utvrđene povrede', zaključila je Orešković.