Na 11 političkih stranaka, prije tjedan dana, adresirali smo tri pitanja: koliko su članova imali u studenom 2011. (mjesec dana uoči proteklih parlamentarnih izbora), jesu li u posljednjih godinu dana bilježili rast ili pad broja članova i u kojim područjima Hrvatske te koliko članova broje danas.

Od osam stranaka dobili smo pisane odgovore, a podatke o SDP-ovom članstvu dao nam je glavni tajnik stranke Igor Dragovan u telefonskom razgovoru. Milijan Brkić, glavni tajnik HDZ-a, poručio je da ćemo dobiti odgovor kad ga pripremi tajništvo stranke, a podatke još uvijek čekamo i iz HDSSB-a. U međuvremenu podsjećamo da su vodeći HDZ-ovci u nekoliko navrata iznijeli podatak o 200.000 članova - prije mjesec dana to je učinio predsjednik stranke Tomislav Karamarko dok je 2009. bivši glavni tajnik Ivan Jarnjak spomenuo 'više od 220.000 članova'.

Hrvatski paradoks

U razmatranju podataka o stranačkom članstvu valja imati na umu da način evidencije varira po strankama, pa su na račun nekih pljuštale optužbe da ne vrše reviziju članstva, što bi značilo da ne brišu preminule te i dalje kao članove računaju one koji su nekad negdje ispunili pristupnicu, ali nikad nisu bili aktivni članovi stranke niti su plaćali dužnu članarinu.

Naposljetku, indikativno je to da 11 političkih stranaka, uvaži li se 200.000 HDZ-ovaca, zajedno broji oko 430.000 članova, što je 10-ak posto ukupnog hrvatskog stanovništva. U znanstvenom radu 'Treba li suvremenim strankama članstvo?' Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti ustvrdio je da u gotovo svim zapadnoeuropskim zemljama od 60-ih godina20. stoljeća dolazi do postepenog, a nakon 1990-ih i do naglogopadanja stranačkog članstva. U Hrvatskoj je 'partijskih knjižica' sve više - dok se HDZ i HDSSB ne izjasne, pad broja članova bilježe samo HSS i HSU. Hrvatskom paradoksu vjerojatno pridonosi i pošast klijentelizma: politologinja Mirjana Kasapović definirala je 'cvatuću industriju politike' zbrojivši, prema vrlo konzervativnim proračunima, da je za 10.000 ljudi politika glavni ili važan izvor prihoda. I to bez članova obitelji, rođaka, kumova, susjeda, prijatelja i njihovih prijatelja... 

SDP broji manje članova od HSS-a, HNS-ai HSP-a

Socijaldemokratska partija Hrvatske u studenom 2011. imala je 37.500 članova, a danas ih broji 39.500, rekao nam je glavni tajnik stranke Igor Dragovan. Što se tiče trendova u posljednjih godinu dana, ustvrdio je da 'nema izrazitih padova ni skokova koji bi iskakali iz prosjeka'.

Hrvatska seljačka strankau studenom 2011. imala je 51.774 člana. U ovoj stranci u tijeku je 'postupak usklađenja članstva HSS-a sa Središnjom evidencijom članstva stranke, odnosno revizija članstva', a HSS danas broji 45.098 članova, javila je Kristina Palić.

U studenom 2011. Hrvatska narodna stranka imala je 40.909 registriranih članova, a danas ih ima 44.238. Iz ove stranke napominju da se u Središnjem uredu HNS-a dnevno provodi revizija članstva jer su u mnogobrojnoj organizaciji kao što je HNS dolasci i odlasci članstva svakodnevna pojava.

'Eventualni ispisi traže se iz različitih razloga dok se dio članova briše jer više nisu ni na koji način aktivni u svom članstvu. Tako smo od srpnja 2013. do danas ispisali 3.242 člana, a u istom razdoblju upisano je 4.647 novih članova', odgovorila je glasnogovornica Renata Potočnik, dodajući da rast bilježi Osječko-baranjska županija, a pad Grad Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija, u kojima su provedene revizije.

Hrvatska stranka prava u studenom 2011. imala je 41.400 članova dok danas ima 41.860 članova, ustvrdila je Mirela Bušljeta Felc, glavna tajnica HSP-a. 'U posljednjih godinu dana zabilježen je rast članova, kao i povratak bivših članova stranke iz HSP-a dr. Ante Starčević. Porast članova izraženiji je u Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Zagrebačkoj županiji.'

HSP dr. Ante Starčević u studenom 2011. imao je 15.500 članova, a u evidenciji članstva 30. svibnja 2014. imao je 23.450 članova, naveo je Denis Bevanda, predsjednik Glavnog stana HSP-a AS-a. Stranka je u listopadu i studenom 2013. provela reviziju članstva: najveći broj po županijama bilježi se u Sisačko-moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj, Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Brodsko-posavskoj, Karlovačkoj županiji i Gradu Zagrebu, a što se tiče gradova, najbolje stoje u Zagrebu, Sisku, Zadru, Vukovaru, Karlovcu i Splitu.

Krajem 2011. Hrvatska stranka umirovljenika imala je nešto više od 28.000 članova, a danas ih broji oko 19.500. 'Zbog želje za širenjem organizacijskih i tehničkih kapaciteta na temelju kojih stranka djeluje u 2012. započeli smo s temeljitom revizijom članstva koja je rezultirala padom broja članova, posebice u istočnoj Slavoniji. U istom razdoblju najveći porast broja članova HSU-a zabilježen je u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji', odgovorio je glasnogovornik Jurica Galešić.

Hrvatski laburisti - Stranka rada u studenom 2011. imala je 3.971 člana, a danas ih ima 9.589. U posljednjih godinu dana bilježe rast najviše u Zagrebačkoj, Vukovarsko-srijemskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, navela je Maja Ilčić, voditeljica Središnjeg ureda stranke.

Istarski demokratski sabor imao je krajem 2011. 5.460 članova, a danas broji 6.430 članova. 'Naše članstvo kontinuirano raste, a taj proces traje dug niz godina. U posljednjih godinu dana bilježimo značajan rast od 8,6 posto dok je najveći rast članstva zabilježen u gradskim podružnicama Pula i Labin. Zadovoljni smo i činjenicom da naše članstvo linearno raste u svim dijelovima Istre', naveo je Davor Pinzan, voditelj Ureda za odnose s javnošću.

Održivi razvoj Hrvatske, čija je osnivačka skupština održana 29. listopada 2013, krajem studenog prošle godine brojao je oko 400 članova, a danas bilježi nešto više od 3.500 članova. Najveći rast stranka je zabilježila u središnjoj Hrvatskoj, odgovorio je glasnogovornik ORaH-a Dean Šarčević.