Znanstvenici Međunarodne agencije za istraživanje raka identificirali su nove podtipove agresivnih plućnih karcinoida, rijetkog tipa plućnih tumora čiji uzrok u ovom trenutku ne povezuju s najčešćim faktorom rizika za rak općenito, pušenjem
Uz ogradu kako su potrebna daljnja istraživanja, znanstvenici Međunarodne agencije za istraživanje raka objavili su rezultat svojeg rada u priopćenju u kojem stoji da se novi agresivni podtipovi plućnih karcinoida, nazvani suprakarcinoidi, trenutačno ne čine povezanima s pušenjem, piše Večernji list.
'Pacijenti sa suprakarcinoidima imaju loše preživljenje (33 posto kroz deset godina) u usporedbi s pacijentima oboljelim od drugih plućnih karcinoida gdje je preživljenje 76 posto u tom istom periodu', navodi se u priopćenju agencije koja radi pod Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Incidencija ovih bolesti, navodi se, povećava se u svijetu.
'Intenzivno se rade istraživanja tumorskog genoma, ali vrlo je malo tih rezultata dosad postalo klinički bitno. Otkrili smo gensku mutaciju, no to ne znači da imamo specifičan lijek za nju. To je sad jedna moderna onkologija gdje su očekivanja i vjerovanja da ćemo određivanjem tumorskog genoma moći potklasificirati sve tumore, naći podtipove i danas smo dosta skloni vjerovati da je svaki tumor drukčije genetske građe, kao što svaki čovjek ima svoju gensku građu i jedinstven je, tako vjerujemo i za tumore. Stoga danas moderna onkologija ide sva u tom smjeru', rekao je za Večernji list akademik Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac.
Dodao je kako su karcionoidi pluća rijetki tumori te čine oko pet posto među tumorima pluća, a za njih nema pametnih terapija odnosno liječenja pametnim lijekovima. U pravilu se, dodao je, liječe kirurški ako se otkriju na vrijeme.
'Karcinoidi su tumori koji obično rastu u velikim bronhima i broj mutacija sigurno povećava pušenje i to uopće nije upitno. Ne može se, dakle, iz toga izvući da pušenje nije štetno, nikako. I moramo biti svjesni da budući da su te promjene gena rijetke da kad nađemo neki lijek da je on obično za dva ili 15 posto bolesnika i slično, dakle da nije primjenjiv za sve oboljele', rekao je akademik Samaržija.