Ovaj tjedan objavljeno je par važnih studija mehanizama koji su odgovorni za debljanje.

Kako ubiti apetit?

U prvoj, predstavljenoj u časopisu Neuropsychopharmacology, znanstvenici su identificirali jedan peptid, odnosno hormon koji u određenim dijelovima mozga smanjuju želju za hranom.

Znanstvenici Laboratorija za poremećaje ovisnosti na Boston University School of Medicine (BUSM) smatraju da bi njihovo otkriće jednoga dana moglo dovesti do lijekova koji će se koristiti za liječenje prejedanja i pretilosti. Pretilost je problem koji u SAD-u ima više od 78 milijuna ljudi. Ona povećava rizik za brojne bolesti – dijabetes, visok tlak, bolesti srca i sl.

U novoj studiji američki je tim otkrio da peptid poznat po kratici (PACAP) koji kao hormon stvaraju neuroni u dijelu mozga poznatom kao središnja amigdala uzrokuje smanjenje apetita, a time i unosa hrane i tjelesne mase.

Znanstvenici su već ranije znali da ovaj hormon djeluje na centar za apetit u hipotalamusu te da je povezan s tjelesnom težinom. No u novoj je studiji PACAP prvi put povezan s amigdalom koja se smatra centrom za strah, ali i za emocionalnu komponentu jedenja. Analize su pokazale da PACAP, kada se ubrizga u amigdalu smanjuje količine hrane te brzinu jedenja, ali ne i broj obroka koje će osoba konzumirati.

Nije samo metabolizam; i mozak je!

U drugoj studiji, predstavljenoj u najpoznatijem znanstvenom časopisu Nature, genetičari su otkrili više od 90 novih područja u genomu koja mogu pomoći da se objasni zašto su neki ljudi skloniji debljanju od drugih.

Tim iz Giant consortiuma analizirao je genetske podatke preko 300.000 ljudi. Istražujući uzorke u DNK koji se kod pretilih ponavljaju, pronašli su gene koji su povezani s procesima u mozgu što pokazuje da bi debljanje barem djelomično moglo imati neurološke temelje.

Ista ekipa stručnjaka također je istražila na koji način geni određuju gdje će se masnoće u tijelu rasporediti. Kod nekih ljudi salo se više nakuplja u području trbuha, dok tijela drugih jačaju u području butina, stražnjice i bokova pa poprimaju kruškolik oblik. Poznato je da su nakupine u području trbuha štetnije za zdravlje.

Voditeljica studije Elizabeth Speliotes s University of Michigan rekla je da rezultati predstavljaju iznenađenje jer pokazuju da problem debljanja nije samo metaboličke prirode, već i neurološke.

Mada brojnost ovih gena pokazuje da se problem pretilosti vjerojatno neće kod svih ljudi moći riješiti samo jednim lijekom, Speliotes vjeruje da će pomoći da se opasna epidemija suzbije.

'Razumijevanje ovih putova trebalo bi nam pomoći da pronađemo nove načine za sprečavanje pretilosti i njezinih razornih posljedica', rekla je Speliotes.

Pretilost je veliki hrvatski problem

Jedna studija provedena 2005. pokazala je da su Hrvati po pretilost četvrta nacija na svijetu. U jednu tonu tjelesne mase stane samo 13 Hrvata. Rekord drže Amerikanci, osobito pripadnici američkih manjina i nižih socioekonomskih slojeva. U samom su vrhu još i Kuvajćani te stanovnici Katara.