U srži problema nalazi se pomorsko dobro, koje je zbog sporne koncesije nad plažom Zlatni rat na Braču i nekoliko sličnih slučajeva tijekom predizborne kampanje bilo vruća tema, osobito u Dalmaciji: gradovi i općine tražili su da se ovlast nad plažama i obalom spusti na njihovu razinu, umjesto da o tome odlučuju županije.

U Pokretu otoka tvrde da se Zakon o koncesijama, koji se donosi po ubrzanoj proceduri, proglašava 'krovnim' i njime se, između ostalog, uređuju upravo koncesije nad pomorskim dobrom. Lokalna zajednica ponovno nije ni spomenuta.

'Prošli prijedlog za vrijeme bivše Vlade bio je na javnom savjetovanju i izvješće s tog savjetovanja priloženo je prijedlogu zakona, no on je u međuvremenu mijenjan suprotno izvješću i trebao je ići na novo savjetovanje, što se nije dogodilo', upozoravaju prosvjednici.

U njihovu apelu izražava se sumnja da se nekome izuzetno žuri donijeti ovaj zakon u trenutnom političkom kaosu i pripremama za turističku sezonu, kada se malo koji otočanin može uključiti u proces i uopće shvatiti da će se ovime utjecati na golu egzistenciju otočana, ali i stanovnika cijele obale.

Premda ovaj Marićev zakon formalno nije fokusiran na pomorsko dobro, već općenito na sustav koncesija, iz Pokreta otoka upozoravaju da će se na njega nužno reflektirati jer je propisano da se u roku od šest mjeseci i svi ostali zakoni prilagode njemu kao krovnom. Uputili su i niz amandmana kao 'vatrogasnih mjera'.

Procedura neozbiljna i nedopustiva 

'Neozbiljno je i nedopustivo na ovakav način i ovakvom procedurom usvojiti ozbiljan zakon koji se odnosi na hrvatsko bogatstvo. Propisani su potpuno nevjerojatni postupci, poput onoga da činovnici u ministarstvima i županijama samovoljno odlučuju što je 'inovativno', a posebna priča odnosi se na založno pravo. Omogućava se da se pod hipoteku stavi i sama koncesija, što omogućava da se ona dodjeljuje subjektima upitne ekonomske moći i stabilnosti te da se prebacuje na druge. I to bez ikakvog utjecaja lokalne zajednice', objasnio je za tportal Josip Bačić iz Pokreta otoka.

'Inzistiramo na tome da se zakon vrati na javnu raspravu i da se pomorsko dobro izuzme i regulira putem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama - jednako kao što su iz njega izuzete i šume', dodaje Bačić.

Predlagač Zakona o koncesijama je ministar financija Zdravko Marić, no on se nije pojavio na današnjoj sjednici saborskog Odbora za financije i državni proračun. Protiv prijedloga tog zakona glasovala je tek Ivana Ninčević Lesandrić iz Mosta.

Lalovac za pravu decentralizaciju 

U ime SDP-a za ovaj slučaj zadužen je Boris Lalovac koji tumači da - kako je on shvatio - Zakon o koncesijama donosi tek opća pravila oko koncesioniranja i ne bi trebao imati previše utjecaja na samo pomorsko dobro, a priznaje da nije previše upućen u detalje oko (ne)provedenog javnog savjetovanja. Ipak, najavljuje da će na sutrašnjoj saborskoj sjednici iznijeti dva zahtjeva.

'Tražit ćemo da se paralelno s ovim zakonom donese Zakon o pomorskom dobru, kako ne bi bilo nejasnoća, te zahtijevamo da samom obalom upravljaju općine i gradovi, da oni odlučuju o koncesijama i da se radi o njihovim prihodima. To bi bila prava decentralizacija', kaže Lalovac za tportal.

Inače, nakon proljetne bune oko Zlatnog rata situacija se po ovom pitanju smirila, no otočani i dalje negoduju jer ključne odluke o koncesijama donose se mimo njih.

Novi splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban u kampanji je najavljivao da će udovoljiti zahtjevima općina i gradova koji zatraže da se na njih prenesu ovlasti nad obalom, plažama i lučicama. To je i po sadašnjem zakonu bilo moguće, no županije su se mahom oglušivale na njihove zahtjeve.