Željko Žganjer rekao je u Otvorenom kako se njegovom osumnjičeniku, a pretpostavlja i drugima, stavlja na teret da su na poticaj ljudi iz odgovarajućeg učilišta, nuđeno im je lovačko uvjerenje, lovačka iskaznica, ali uz odgovarajuću novčanu naknadu.

'To bi bio sukus te inkriminacije. Netko tko pruža te usluge obrazovanja za lovca, putem svojih posrednika traži zainteresirane osobe koje žele biti lovci. Radi se o lovačkoj iskaznici temeljem koje netko može postati članom lovačkog društva te zatražiti i dobiti dozvolu za držanje i nošenje odgovarajućeg lovačkog oružja. Tvrdi se da nikad nisu bili na predavanjima i vježbama te da nisu pristupili pismenom, ni usmenom ispitu što je predviđeno odgovarajućim pravilnikom za osposobljavanje kadrova u lovstvu', rekao je Žganjer. Radi se samo o jednoj ustanovi te vrste koja je pružala usluge osposobljavanja ljudi za lovce. 'Moguće da ih ima više zapravo, jer više ljudi, 41 osoba su navodno u pitanju. Ispitivanja još uvijek traju, moguće da su u ovom času i završena. I sad se čeka odluka Uskoka, hoće li biti predloženo određivanje istražnog zatvora za sve osumnjičenike ili samo za neke od njih ili možda za nikoga', rekao je.

Ivica Budor je objasnio što je to lovački ispit i kako se on polaže. 'To nije zanimanje, to nije posao, to je trebao biti hobi, aktivnost, koja se s vremenom i zbog nekih zakonodavnih okvira, svela na dosta obveza, tako da i lovački ispit nije ili ne bi trebao biti jednostavan. Ako se vratimo ne tako daleko u prošlost, da biste postali lovac morali ste stažirati dvije godine, pa godinu dana, da bi negdje u 2006. taj lovački staž i stažiranje bilo ukinuto i praktički se počelo polagati samo na temelju predavanja', rekao je Budor.

Program osposobljavanja za lovca ima 125 sati, 90 sati ima teoretske nastave, 35 sati ima praktične nastave.

'Ima šest područja, pokriva od povijesti, biologije, gospodarenja lovištima, lovne kinologije, streljaštva, balistike do ekologije. Jedan dosta kompleksan i složen program kojim se ljudi osposobe, ne ono što ljudi misle da lovimo, ubijamo, kako god želite, nego doista da budemo jedan faktor u prirodi koji će sudjelovati u održavanju i u reguliranju prvenstveno divljači kojom gospodarimo sukladno Zakonu o lovstvu'. Pojasnio je tko sve može davati te lovačke ispite. 'Savez je 1930. godine počeo sa prvo neobvezujućim ispitima, da bi poslije Drugog svjetskog rata ti ispiti postali obvezujući i od 1998. je došlo s demokracijom do velikog otvaranja, da se mogu baviti i druge ustanove, škole i institucije. Trenutno 25 institucija, što znači uz Savez, neke fakultete, pučka otvorena učilišta, imaju odobrenje Ministarstva poljoprivrede za rad', rekao je.

Istaknuo je kako se nikad nije na ovakav način ušlo u provjeru. 'Sad ćemo vidjeti kakav će biti rezultat svega toga. Ono što smo mi upozoravali dugi niz godina, to je prvenstveno taj dio lovačkog staža, da godinu dana lovac, znači osoba koja želi postati lovac kroz svoje aktivnosti, kao pripravnik, pokaže taj interes za lovstvo, za bavljanje lovom i za bavljanje lovstvom. Jedan dio tu je uvijek otpadao, jedan dio koji je bio pasioniran ili ga je to zanimalo bi tu i ostao i tu smo već imali jedan filter. Toga filtra sad nema i svelo se da je lovački ispit postao instrument preko kojeg ćete najlakše doći do lovačkog oružja', rekao je.

Marijan Grubešić je mišljenja da se počelo lutati sa zakonskim propisima. 'Već 2006. godine, kada je 2005. nastupio novi Zakon o lovstvu, 2006. su izrađeni novi pravilnici, između ostalog i pravilnika o osposobljavanju kadra u lovstvu, 2008. je revidiran i u svim tim koracima zapravo je snižavan kriterij kod obrazovanja. Smatram jednim od ključnih propusta to što se upravo ukinulo stažiranje. Mi smo kao povjerenstvo za obrazovanje kadra u lovstvu obišli sve ove škole, njih gotovo 25, i prema pravilniku utvrđivali činjenično stanje, prostor, opremu, kadar koji će držati predavanje i, naravno, program koji je usvojen kojeg je donijelo Ministarstvo poljoprivrede. Tako da smo nakon tog činjeničnog stanja davali odobrenje za rad, za obrazovanje kadrova u lovstvu koje se odnose na lovca, lovočuvara i ocjenjivača trofeja. Mislim da je tu falila jedna druga karika, a to je upravo kontrola rada. Mislim da je bila normalna kontrola tih škola i da su se utvrdile neke nepravilnosti i nekom oduzeta licencija, da mi danas ne bi sjedili ovdje', rekao je.

Istaknuo je kako sve akte, Zakon o lovstvu i sve podzakonske akte i pravilnike, donosi resorno ministarstvo. 'Na temelju svih tih pravilnika i na temelju odobrenja koja je ministarstvo izdalo, a na temelju utvrđenih činjenica, trebalo je te radnje i škole kontrolirati. Ne znam je li i u kojem slučaju provedena kontrola održavanja nastave i da li se pristupalo ispitu. Mislim da je bila pogreška što se odobrilo, da same škole formiraju ispitno povjerenstvo i održavaju ispite. Mi smo snalažljivi narod, čim se nađe negdje slobodni prostor, ulijećemo s ovakvim stvarima i koristimo upravo taj segment nedovoljne kontrole', rekao je.