Gosti urednika i voditelja Damira Smrtića su Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja, Siniša Hajdaš Dončić, potpredsjednik SDP-a, Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ove ICT udruge, Ivan Miloloža, poduzetnik, tvrtka Munja.

Savić je na početku Otvorenog rekao da su se kriteriji za određivanje postotaka određivali prema zahtjevima i smjernicama EU-a. Prioriteti su određeni na temelju programa Vlade, Nacionalnog programa reformi, temeljem specifičnih preporuka EK za RH za potrebama za reformama, uvažene su mjere koje se moraju ispunjavati tijekom boravka u mehanizmu koji je preteča ulaska u europodručje te na Nacionalnoj razvojnoj strategiji. Predložene investicije moraju odgovarati specifičnim reformskim zahtjevima. Suština je predlagati investicije koje podupiru nastavak ili provedbu reformi kako bi gospodarstvo i društvom bilo otpornije na buduće krize, rekao je.

Mehanizam je u cjelini namijenjen gospodarstvu, za javne investicije, a privatne investicije mogu se poduprijeti provedbom javih investicija i financijskim instrumentima. Gotovo sva sredstva u nekom trenutku završe u privatnom sektoru.

Balen je kazao da su danas o planu raspravljali na Vijeću članova, koje čine predstavnici najjačih hrvatskih formi i gospodarskih grana 30 granskih udruga. Na takav se dokument, kaže, ne mogu očitovati jer to zapravo nije nacionalni plan oporavka, već sažetak nacrta s nejasnim brojkama. U proces nisu bili uključeni, a za pojam gospodarstva rekao se Vlada odabirom partnera s kojima s konzultirala pokazala što je za njih gospodarstvo, a to su Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, državne firme, komunalna poduzeća. Smatra da je to dio forme koji nije ispunjen i jako su nezadovoljni.

'Novac u privatnom sektoru može završiti kroz javnu nabavu, a iskustvo je pokazalo da u zadnjih nekoliko godina za velike strukturne projekte 90% ponuda dolazi od stranih firmi. Za obnovu vrelovoda u Zagrebu trebao se skupiti konzorcij od 18 firmi kako bi zadovoljio uvjete projekta od 470 milijuna kuna', rekao je.

'Sve naznake koje imamo govore o tome da će ti novci završiti u velikim infrastrukturnim projekitima, a za razvoj poduzetničke konkurentnosti neće biti dovoljno novca', dodao je.

Savić je odgovorio da u Uredbi piše da je namijenjena za provedbu investicija koje potiču reforme, a što se tiče uključenosti institucija u kojima su zaposleni, bilo je prezentacija, bio je i sastanak s Gospodarsko-socijalnim vijećem. 'Što se tiče javnih investicija i pojedinih segenata, Plan oporavka mora odgovarati i reformama koje definira Europska komisija, moramo imati investicije u pojedinim segmentima jer je to dio reformskih aktivnosti. Sažetak nacrta je prilično informativan i sadržajno dovoljno bogat kako bi se komunikacija nastavila. Imamo dovoljno vremena', rekao je.

Balen je kazao da su konzultacije zapravo bile jednosmjerne, odnosno da su bili izvješteni, a ne konzultirani.

Hajdaš-Dončić je najveću zamjerku uputio redaktoru teksta. 'Sklepan je zbrda-zdola', ocijenio je.

Smatra da plan neće promijeniti strukturu hratskog gospodarstva. 'Bit će bazirana na graditeljstvu, a sve velike infrastrukturne projekte rade tvrtke koje nisu u Hrvatskoj. Naše tvrtke mogu biti tek 3. ili 4. ruka u projekta vodooppskrbe, vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom, za što je predviđeno 6,5 milijardi kuna u projektu'.

Ekonomskom glupošću nazvao je to što je na nekoliko mjesta u dokumentu kao investicija navedeno je npr. unapređenje sustava procjena učinka na gospodarstvo, analiza poreznih poticaja za istraživanje i razvoj te razvoj web aplikacije o mogućnosti ostvarivanja socijalnih naknada na nacionalnoj razini. Pohvalio je dva segmenta - energetski i promet i ponovio da je zabrinjavajuće zdravstvo, javna uprava.

Struktura dokumenta je vrlo ujednačena, odgovorio je Savić.

'Da ste pažljivo pročitali, ne biste tako razmišljali. Ovo je dokument koji se polira, dogovara s Europskom komisijom. Sve do jedne investicije morat će biti dobro obrazložena, usuglašena i povezana s reformama', rekao je.

Miloloža smatra da se o tome trebalo razgovarati u Saboru, a ne u ovoj emisiji.

'Nijedna struktura nijedne europske zemlje nije slična Hrvatskoj. Europska komisija ne propisuje neke određene mjere koje mi postavljamo "kao svetu kravu". Teza o 53% o gospodarstvu je točna. U raspodjeli mi u svim strukturama gospodarstva imamo probleme i ne možemo se nositi s drugim zemljama. Pričamo o reformama, a nitko živ ne zna koje su to reforme. Kada kažemo energetski sektor, ne znamo što je to. Na zagrebački energetski sektor otpada 30% potrošnje svih segmenata energenata, a u Zagrebu ima i rasipanje energetskog sektora, gotovo 35% vode, svako malo iskoči sustav energetike', rekao je.

Zaključio je da je ovo ipak dobro napravljen plan, ali ga je trebalo drugačije prezentirati. Smatra da se gotovo 50 mlrd. kuna daje se puno kvalitetnije adresirati.

'Struktura hrvatskog gospodarstva nije takva da može kroz privatni sektor povući toliku stratešku investiciju kako što je u nekim drugim zemljama. Možda postoje dva-tri hrvatska proizvodna poduzeća koji mogu povući strateške investicije - Ina, HEP, kao najjače poduzeće u regiji, graditeljstvo koje će moći povući velike investicije, i tu je baza hrvatskog realnog sektora', naglasio je.

Novac se mora povući do 2026. godine.

Balen je kazao da se u puno stvari HUP ne slaže s Miloložom. 'Hrvatski realni sektor je spreman povući polovicu novaca, na koji će privatni sektor dodavati svoje investicije. Govorimo o strukturiranom novcu za razvoj konkurentnosti. Postoje dva pristupa - strateški i birokratski, a mi smo i u formi i u sadržaju suočeni s birokratskim. Osnovno je da se u 10 godina treba stvoriti 180.000 radnih mjesta, želimo li ih u HEP-u, HŽ-u, ili realnom sektoru', upitao je.

Savić kaže da je cilj i interes se tijekom pregovora pokuša doći do situacije da se favorizira interes hrvatskog gospodarstva. 'U velikom dijelu plana oporavka nalaze se mogućnosti vezane za dobivanje bespovratnih potpora za firme, sufinanciranje kamatnih stopa, jamstvene fondove kako bismo potaknuli i olakšali financiranje za produktivne investicije. Nastavit ćemo se konzultirati', naglasio je.

Na pitanje je li 12%, odnosno oko 6 milijardi kuna, dovoljno za obnovu, Hajdaš Dončić je rekao da smatra da je .

Projekt tvrtke Rimac automobili jedan je od projekata. Miloloža kaže da su sve automobilske industrije pokretač, ali je pitanje može li Hrvatska s ovom populacijom u tom obujmu proizvodnje biti pokretač. U svakom slučaju, treba raditi komponente koje će biti ugrađivane u druge industrije. 'Drugi je projekt biorafinerije u Sisku, što je industrija budućnosti', rekao je Miloloža.

Hajdaš Dončić kaže da u projektu nije vidio demografiju, što je ključno. Savić odgovara da će demografija biti prožeta kroz dokument, praktički se naglašava da se favoriziraju "tipovi koji doprinose demografiji".

Dokument u Bruxelles na završne konzultacije ide krajem travnja. Predviđen je i širokopojasni internet te će se napraviti procjena koliko će provedba plana utjecati na gospodarstvo.