Kao predstavnici koji zagovaraju interese privatnog sektora, moramo istaknuti da su razmjeri štete na poslovanje širokog spektra poduzetnika veliki uslijed zatvaranja gospodarstava te da je gospodarska snaga Mehanizma za oporavak i otpornost ključna za revitalizaciju gospodarstva. Usporediv s Marshallovim planom, Mehanizam je pravi instrument u pravo vrijeme koji je pokazatelj odlučnog zajedničkog odgovora na potrebe građana i poduzetnika na jedinstvenom europskom tržištu, ističu iz HGK.

Inicijativa Europske komisije i plan oporavka za Europu pridonijet će stvaranju temelja za gospodarski oporavak članica nakon krize izazvane pandemijom COVID-a, ali i omogućiti provedbu digitalne i zelene transformacije radi veće otpornosti članica i cijele EU na buduće krize. Temeljem inicijative prihvaćen je instrument pod nazivom „EU sljedeće generacije“, a u okviru njega i Mehanizam za oporavak i otpornost kojim je predviđena raspodjela ukupno 672,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova članicama EU radi provođenja reformi i povezanih investicija.

Osim što kao članica Europske unije Hrvatska ima više alata za očuvanje radnih mjesta i gospodarske aktivnosti, Hrvatska će dobiti najviše sredstava od svih država članica. Za to je zaslužna hrvatska Vlada koja je uspješno sudjelovala u pregovorima o uspostavi mehanizma i osigurala približno 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava te približno 3,6 milijardi eura zajmova koji se mogu iskoristiti u razdoblju od 2021. do 2026. godine. Uz definirane kriterije koji su između ostalog obuhvatili razinu razvijenosti članica te zabilježeni pad BDP-a u prošloj godini, prihvaćeni iznosi ovisili su i o sposobnosti iznošenja potreba i planova, a iznos bespovratnih sredstava koji je na kraju dodijeljen Hrvatskoj je u odnosu na veličinu BDP (približno 12% BDP-a za ovu godinu) najveći među svim članicama Europske unije.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti je daljnji korak i nužan preduvjet korištenja raspoloživih sredstava i u njemu su prikazane reforme i investicije koje se planiraju provesti do kraja kolovoza 2026. godine. Ovaj plan oslonjen je na već postojeće dokumente koji određuju strategiju razvoja RH: Program Vlade RH 2020.-2024., Nacionalni program reformi, Preporuke Vijeća EU, Akcijski plan za sudjelovanje u ERM II, te nedavno donesenoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine, odnosno njime su nacionalni planovi usklađeni sa zacrtanim okvirima plana za oporavak EU.

Ukratko, Nacionalni plan oporavka i otpornosti usmjeren je na jačanje ekonomske i socijalne otpornosti, ublažavanje socijalnih i ekonomskih učinaka krize te na zelenu i digitalnu tranziciju, a posebno je istaknuta i obnova Zagreba i Banovine nakon potresa. Planom je definirano šest glavnih komponenata, odnosno područja koja pokriva: gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje kao treća komponenta, tržište rada i socijalna zaštita, zdravstvo te obnova zgrada. Ukupna procijenjena vrijednost ulaganja kroz ove komponente je 49,1 milijardu kuna, pri čemu se najviše, čak 54%, odnosi na ulaganja u gospodarstvo.

Sve komponente detaljno su razrađene te imaju svoje ciljeve, podkomponente i popis pojedinih reformi i investicija koje se planiraju provesti u okviru svake podkomponente. U okviru svake podkomponente iskazani su i glavni izazovi i ciljevi koji se planiraju postići, kontekst radi kojeg je svaka podkomponenta prihvaćena kao takva, provedba te očekivani rezultati. Primjerice komponenta Gospodarstvo podijeljena je na jačanje konkurentnosti i zelenu tranziciju, energetsku tranziciju, unaprjeđenje vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom, razvoj prometnog sustava, bolje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom te razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma.

Dakle, ovako široko postavljenim, a opet detaljnim, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji je temelj za daljnje pregovore s Europskom komisijom, predviđa se iskoristiti značajan iznos bespovratnih sredstva na različite reforme kojoj su Hrvatskoj nužne za dinamičniji rast, bolju kvalitetu života i poboljšanje poduzetničke klime, čak i kada se zanemari negativan utjecaj COVIDA-a. Pri tome će koristi biti i kratkoročne i dugoročne jer su uključene reforme u područjima gdje Hrvatska bilježi slabosti, poput efikasnosti javne uprave, obrazovanja ili pravosuđa, te reforme u područjima koja osiguravaju održivi i dinamičniji rast i razvoj, poput povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora, jačanja konkurentnosti poljoprivrede ili pametnog razvoja turizma. Naravno nikako se ne smije zaboraviti ni obnova zgrada oštećenih u potresu koja predstavlja veliki financijski teret za državu.

Premda se plan oporavka za Europu temelji na reformama u javnom sektoru jasno je da će velike koristi od provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti imati stanovništvo i poduzetnici. Poduzetnici će moći koristiti i bespovratna sredstva i različite oblike povoljnog kreditiranja, a značajnu korist ostvarit će i kroz sudjelovanje u provedbi pojedinih javnih investicija, primjerice informatičke tvrtke kroz digitalizaciju ili građevinske kroz obnovu zgrada.

Sve to trebalo bi doprinijeti dinamičnijem rastu gospodarstva, pri čemu svakako treba spomenuti i predviđanja navedena u Nacionalnom planu po kojima bi se opća stopa zaposlenosti do 2024. godine trebala povećati na 70%, odnosno po kojima će predložene mjere i investicije stvoriti uvjete za otvaranje najmanje 100.000 novih radnih mjesta. Zbog svega toga ovaj plan i njegovu provedbu Hrvatska gospodarska komora snažno podržava i nastavit će surađivati do njegova konačnog usvajanja.