Stipo Mlinarić (Domovinski pokret) izrazio je suosjećanje s ukrajinskim narodom i vojnicima koji se bore na prvoj liniji.

'Na običnom vojniku koji se bori u cijeloj Ukrajini noćas je opstanak ukrajinske države. Tako je bilo '91. godine kod nas, tako je nažalost i kod njih. Danas će mnogi, dok ova emisija traje, dok mi ovdje razgovaramo, mnogi će umrijeti, i nedužni civili, i vojnici s jedne i druge strane, i žalosno je da se to događa u 21. stoljeću, 2022. godine,' rekao je Mlinarić u Otvorenom urednika i voditelja Mislava Togonala.

Poručio je da ratove ne presuđuje tehnika, već moral i borbenost vojnika na terenu.

Frano Matušić (HDZ) oštro je osudio, kako je rekao, barbarsku agresiju, napad koji je rezultat nevjerojatnog promišljanja za 21. stoljeće.

'Riječ je o činu agresije koji će potpuno poremetiti arhitekturu sigurnosnog poretka u Europi i svijetu', dodao je.

Matušić je također rekao da je Srbija kandidat za članstvo u EU-u te da mora svoju vanjsku i sigurnosnu politiku uskladiti s politikom Unije.

Odgovarajući na pitanje može li BiH biti novo žarište Joško Klisović (SDP) rekao je da su Rusi otvorili veliki front, cijelu Ukrajinu, te da im u ovom trenutku ne trebaju novi frontovi, ali da nije isključeno da njihovi puleni u drugim dijelovima svijeta, kao što je Milorad Dodik u Republici Srpskoj, iskoriste situaciju i počnu raditi nered.

'Rusi ne mogu riješiti nijednu krizu trenutno u svijetu, pa tako niti situaciju, recimo, na zapadnom Balkanu u tom smislu. Ali mogu raditi nered. E sad, hoćemo li mi dozvoliti da rade nered, to je na svima nama', rekao je Klisović.

Beljak: Čudan rat, to nije totalna invazija

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak rekao je da je rat u Ukrajini čudan.

'Gledamo na televiziji ili na mrežama u gradu 100.000 stanovnika koji je okupiran, bez ispaljenog metka, i gdje Ukrajinci, civili, izlaze van pred naoružane ruske vojnike koji su u punoj ratnoj spremni, viču na njih, pjevaju ukrajinsku himnu, i ne događa se ništa', rekao je Beljak.

'Sad zamislite situaciju da su po padu Vukovara, nakon što su četnici razrušili cijeli grad, koji se tri mjeseca herojski branio - i duže, ali tri mjeseca u okruženju - da su preživjeli civili dočekali četnike s Lijepom našom. Što bi se dogodilo? To nisu ratovi u kojima se mogu vući paralele', dodao je.

Beljak je rekao i da ukrajinski narod nije jedinstven kao hrvatski 1991. godine. Dodao je da ovaj rat još uvijek nije apsolutan.

'Očito Putin želi na neki način vratiti Ukrajince prema istoku, na miran način, 'ajmo reći, na relativno miran način', rekao je.

Dodao je da to nije rat kakav je bio u Siriji i BiH, da se ne radi o totalnoj invaziji. Izrazio je nadu da će doći do pregovora o miru i da rat prestane.

Na pitanje ima li ruski predsjednik Vladimir Putin u Hrvatskoj istomišljenike, odnosno satelite, odgovorio je da čisto sumnja.

'Mislim da ih je imao, ali su nestali s političke scene. U ovom trenutku mislim da ne', dodao je Beljak. Beljak je također ustvrdio da u ovom trenutku stiskati i ucjenjivati Srbiju znači direktno gurati ih u ralje Putinu.

“Pa s čim će nas Republika Srpska napasti? Mi sad kupujemo Rafale. Pa oni nemaju ni one avione za zaprašivanje poljoprivrednog zemljišta”

Predsjednik HSLS-a Dario Hrebak rekao je da dugo nitko nije bio u teškoj političkoj situaciji kao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

'S jedne strane, mora balansirati, a s druge strane, on ne može balansirati', dodao je.

Donekle se složio s Beljakom rekavši da je ovaj rat pomalo neobičan, a rekao je i da će ovaj rat trajati puno duže nego što svi mislimo. Smatra da je Putin pretjerao i precijenio vlastite snage - trebat će itekako da zauzme Kijev, mogao bi polomiti zube, dodao je.

Što se tiče situacije u regiji, Hrebak je rekao da nam nitko ne može ništa dok god smo gospodarski jaki, dio EU-a i NATO-a.

Rekao je i da je Vučić u takvoj situaciji da će prvi pustiti Dodika niz vodu ako će mu to biti potrebno, kao što je Slobodan Milošević svojedobno pustio Radovana Karadžića.

O izbjeglicama, atomskim skloništima i kraju povijesti

Upitan o ponašanju nekih građana, poput čišćenja atomskih skloništa, kupovanja tableta joda te stvaranja zalihe vode i hrane, Klisović je rekao da ne treba raditi paniku.

Klisović, koji je i predsjednik zagrebačke Gradske skupštine, rekao je da u Zagrebu postoji oko 1800 atomskih skloništa, te da ih je oko 800 u vlasništvu samih stanara zgrade. Dodao je da po zakonu usvojenom prije nekoliko godina za skloništa odgovaraju stanari zgrade, koji za to uopće nisu kompetentni.

Beljak je rekao i da ne treba brinuti što se tiče atomskih skloništa jer Zagreb neće biti prva, već 101. meta, "a onda je kraj povijesti". Mlinarić je između ostalog rekao da bi u Hrvatskoj trebalo vratiti vojni rok, makar od mjesec dana.