Estonija već neko vrijeme razmišlja o slanju trupa u Ukrajinu, no one bi bile daleko od prve crte
Estonski čelnici raspravljaju o slanju svojih vojnika u Ukrajinu, i to u ulogama u kojima ne bi sudjelovali u izravnim borbama, rekao je savjetnik estonskog predsjednika za nacionalnu sigurnost Madis Roll. Taj bi potez Estonije pomogao ublažiti krizu s ljudstvom na ukrajinskoj strani, a omogućio bi i slanje većeg broja vojnika na prve crte bojišnice.
I dok Estonija – članica NATO-a – preferira djelovati s glavnim članicama tog saveza, nije zatvorena ni za ideju da uskoči s manjom skupinom vojnika, rekao je Roll, piše Business Insider.
'Rasprave su u tijeku. Trebali bismo razmotriti sve mogućnosti', rekao je Roll samo nekoliko dana nakon što je estonski šef obrane – general Martin Herem – otkrio da Estonija pregovara o slanju trupa u Ukrajinu. No kako je Herem rekao 9. svibnja, još nije bilo ozbiljne rasprave o tome zbog političkih dilema.
vezane vijesti
Estonija dijeli granicu s dvjema ruskim regijama. Njezina se vojska u velikoj mjeri oslanja na pričuvne postrojbe, s oko 4200 stalnih i 38.000 pričuvnih vojnika. Uz rezerve, 230.000 Estonaca prošlo je vojnu obuku (ukupno ima 1,3 milijuna stanovnika).
U posljednje vrijeme sve više članica NATO-a glasno razmišlja o slanju vojnika u Ukrajinu. Francuski predsjednik navukao je bijes Moskve uporno iznoseći mogućnost takvog poteza. Litavska premijerka Ingrida Šimonyte izjavila je 8. svibnja da ima zeleno svjetlo parlamenta za raspoređivanje trupa za obuku u Ukrajini. No, kako kaže, Kijev to još nije zahtijevao.
Da bi se trupe uime NATO-a slale u neku od ratnih zona, potreban je konsenzus o tome, no pojedine zemlje mogu rasporediti svoje snage ako to smatraju prikladnim. Rusija je pak u međuvremenu izjavila da bi se bilo kakva značajnija prisutnost NATO-ovih trupa u Ukrajini smatrala eskalacijom sukoba.
No njezini ratni uspjesi i manjak ukrajinskih vojnika sada su uplašili zapadnu Europu. Države koje graniče sa zapadnim krilom Rusije – poput Finske i Estonije – upozoravaju da bi poraz Ukrajine potencijalno značio da bi one mogle biti sljedeće ruske mete.
Estonci su Ukrajincima dali vojnu, humanitarnu i financijsku pomoć u vrijednosti od oko 640 milijuna dolara, što iznosi čak 1,6 posto njihova BDP-a. Najveći je to postotak BDP-a koji je neka zemlja izdvojila za pomoć Ukrajini. Za usporedbu, najnovija tranša američke pomoći Kijevu od 61 milijarde dolara iznosi oko 0,2 posto američkog BDP-a.
