O ČEMU SE RADI?

Ova mala slavonska općina ima čak 110 posto veće prihode od rashoda

04.10.2015 u 07:04

Bionic
Reading

Od dvadesetak najsiromašnijih općina u Hrvatskoj, ni jedna se ne nalazi uz more, pokazalo je to istraživanje Instituta za javne financije. No da kontinentalna Hrvatska može držati korak s obalnim (turističkim) regijama, dokazala je općina Viljevo, smještena u podravskom dijelu Slavonije, u Osječko-baranjskoj županiji. Ono što ističe tu općinu - za koju mnogi prvi put čuju - jest znatno viši ukupni prihod od rashoda, za čak 110 posto. Bacili smo se u akciju kako bismo doznali u čemu je tajna njihova uspjeha, no ta potraga nije prošla bez sumnje u malverzacije…

Maleno Viljevo sa samo 2.500 stanovnika, odnosno 900 domaćinstava, u istraživanju Instituta za javne financije -  čiji su rezultati objavljeni u radu pod nazivom 'Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2014. godini', dviju autorica Katarine Ott i Mihaele Bronić - bolje se plasiralo od općine Tisno, razvikane turističke destinacije. Za razliku od viljevačkih 110 posto prihodovnog plusa u odnosu na rashode, Tisno je lani ostvarilo ukupno 98 posto. No za razliku od 'morskih' općina, slavonske se ne mogu pouzdati u prihode od turizma. U čemu je onda tajna uspjeha općine Viljevo, pokušali smo doznati od Tihomira Hajdukovića, pročelnika općinskog Upravnog odjela.

'Nema tu nikakve tajne. To su obični financijski podaci. Ostvarili smo prihod od 400 tisuća kuna. Raspolažemo proračunom od oko pet do sedam milijuna kuna, ovisno kako koje godine. Koliko se prikupi, toliko se i potroši, ali ne trošimo više nego što imamo', skromno kaže Hajduković.

Prema njegovu mišljenju, najveći problem nekih općina je što imaju 30 do 40 posto rashoda nad prihodima. Njihova općina ulazi samo u one investicije za koje ima novca. Što ne znači da investicija nema. Naprotiv, radi se na izgradnji centra Viljeva vrijednog 20 milijuna kuna i na izgradnji sustava odvodnje vrijednog 36 milijuna kuna, tu su još nerazvrstane ceste, sanacija smetlišta i drugi projekti.

'Prva faza je Vatrogasni dom s pristupnom cestom i trgom. Zatim jedna višenamjenska dvorana koja bi služila za Kulturno-umjetničko društvo i događanja u općini Viljevo. Kako je riječ o zgradi u dva dijela, donji bi bio vezan uz stomatologa, doktora i ljekarnika te dječji vrtić, a gore bi bile općinske prostorije i dva stana', iznio je planove na radnom sastanku u županiji, u srpnju ove godine, Ivan Fekete, načelnik općine Viljevo.

Viljevo je nekad bilo u sastavu Općine Donji Miholjac

Općina Viljevo nalazi se na glavnoj prometnici Osijek - Donji Miholjac - Podravska Slatina - Zagreb. Svega je 50-ak kilometara udaljena od Osijeka, a osnovana je 13. travnja 1993. godine kao jedna od pet novih općina nastalih raspadom bivše općine Donji Miholjac.

'Za neke veće kapitalne investicije ipak se uzima kratkoročni kredit', priznao je pročelnik Hajduković, ali se odmah i vraća dobivenim novcem iz europskih fondova, objasnio je.

'Vodimo brigu o svim objektima u općini, od onih vjerskih do sportskih. To sve ide planirano i kad tako radite, pozitivan rezultat ne može izostati. Pazimo na potrošnju, imamo samo četvero zaposlenih u općini, a to ne opterećuje proračun kao u drugim općinama koje troše preko 25 posto proračunskog novca za plaće', smatra Hajduković.

Prema riječima pročelnika Hajdukovića, riječ je o poljoprivrednom kraju, pa jedan dio prihoda dolazi upravo od te djelatnosti, dok se ostatak proračuna puni od poreza, zaposlenih, šumske rente i naftne rente, a onda se taj iznos raspodijeli tijekom godine.


Većina mještana zadovoljna je takvim upravljanjem općinom, što dokazuje i volja birača po kojoj načelnik općine iz redova HDZ-a obnaša tu dužnost od samog osnutka općine 1994. godine. No unatoč odličnim rezultatima koje postiže općina, članovi Izvršnog odbora HDSSB-a Viljevo izrazili su sumnju u rad.

Naime, nakon napisa u lokalnim novinama o provođenju istrage Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku nad dvadeset osoba zbog sumnje u zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, poticanju i pomaganju u zlouporabi povjerenja te krivotvorenju službene ili poslovne isprave, oporbeni vijećnici su u javnost iznijeli svoje sumnje. Smatraju da riječ o pet godina starim malverzacijama s prodajom trupaca u podružnici Uprave šuma Našice privatnim pilanama u Našicama i Đurđenovcu, a prema saznanjima iz medija, prvookrivljeni je bivši voditelj našičke podružnice Hrvatskih šuma, Davorin Fekete, odnosno, predsjednik Općinskog vijeća općine Viljevo. Stoga su doveli u pitanje daljnju suradnju s predsjednikom Općinskog vijeća i njegovo obnašanje te funkcije.

'Predsjednik Općinskog vijeća nije nizašto osuđen, sve su to nagađanja, još ništa nije potvrđeno', rekao je pročelnik Hajduković te nadodao da će takvih i sličnih političkih previranja biti sve više zbog blizine parlamentarnih izbora. Za kraj se pohvalio da općina Viljevo ni jedan dan nije imala blokiran račun, jer redovito izvršava sve svoje obveze. A to su, smatra, glavni pokazatelji djelovanja i rada općinskih čelnika.

Naglasci istraživanja Instituta za javne financije, koje su provele Katarina Ott i Mihaela Bronić

*od prvih dvadeset općina s najvišim prihodom po stanovniku, od 19.313 (Vir) do 8.239 kuna (Rogoznica), sve se, osim jedne – Plitvičkih Jezera – nalaze uz more; od najsiromašnijih dvadesetak općina, s prihodom po stanovniku nižim od 1.000 kuna, ni jedna se ne nalazi uz more;
*od prvih dvadeset gradova s najvišim prihodom po stanovniku, od 11.659 kuna (Novalja) do 6.914 kuna (Crikvenica), svi se, osim četiri – Vrlike, Lipika, Pazina i Zagreba – nalaze uz more; od najsiromašnijih gradova, s prihodom po stanovniku nižim od 2.000 kuna, ni jedan se ne nalazi uz more;
*razlike u ukupnim prihodima općina su vrlo velike – od preko 60 mil. kuna u Konavlima, Župi Dubrovačkoj i Matuljima, do 700.000 kuna u Zažablju, a ispod 2 mil. kuna ukupnih prihoda ima čak 20 općina;
*izuzme li se Grad Zagreb s ukupnim prihodima od 6,7 mlrd. kuna, gradovi Split i Rijeka sa 729 i 673 mil. kuna imaju sto puta veće prihode od gradova s najnižim ukupnim prihodima – Hrvatske Kostajnice, Komiže i Klanjca (svi po 7 mil. kuna);
*postoje, dakle, gore spomenuti gradovi sa 7 mil. kuna ukupnih prihoda, ali i spomenute općine s preko 60 mil. kuna ukupnih prihoda!
*52 općine imaju više od 5.000 stanovnika, od čega ih je 6 s više od 10.000 stanovnika, dok 60 gradova ima manje od 10.000 stanovnika, od čega ih je 18 s manje od 5.000 stanovnika; neke se općine i gradovi ističu po tome što su im ukupni rashodi znatno viši od prihoda, primjerice, u općinama Svetom Petru u Šumi za čak 111%, u Oprtlju za 103% i Koprivničkom Ivancu za 97%, te u gradovima Belišću za 39% i Skradinu za 37%;
*po znatno višim ukupnim prihodima od rashoda ističu se općine: Viljevo za 110%, Tisno za 98% i Stankovci za 73%, te gradovi Senj za 50% i Zlatar za 47%.