Da bi stvorila pogodno ozračje, aktualna vlast, prema čelniku laburista, zastrašuje građane da neće biti plaća i mirovina na isti način kao što je radila premijerka Kosor kada se uvodio krizni porez.

'U kojoj to državi autoceste mogu biti profitabilne i kada? Nikada i nigdje. Točno je da u Hrvatskoj već imamo autoceste u koncesiji, pravac Zagreb - Macelj i u Istri. No prešućuje se da su ti koncesionari jedini u nas oslobođeni PDV-a, a koncesijski ugovori su takvi da Hrvatska u slučaju nedostatne zarade mora ili dopustiti povećanje cijene ili isplatiti razliku između zamišljene i ostvarene dobiti iz proračuna. Tako je za prošlu godinu koncesionaru pravca Zagreb - Macelj isplaćeno 80 milijuna kuna. To daje nasluti da će isti uvjeti biti i kod davanja u koncesiju 1.050 km autocesta na rok od 50 godina', rekao je Lesar, upozorivši da svaka autocesta mora imati i alternativni pravac.

Umjesto davanja autocesta u koncesiju, što se po njemu pogrešno naziva monetizacijom, čelnik laburista predlaže odgodu otplate kredita ili izdavanje obveznica.

'Pozivam Vladu da objavi studiju u kojoj se dokazuje da je davanje u koncesiju isplativije od prolongiranja otplate dospjelih kredita i obveza vezanih uz autoceste. Postavljam i pitanje zašto HAC ne bi emitirao obveznice koje bi otkupila HNB iz primarne emisije uz jedan posto kamata i tako otplatila kreditne obveze', ustvrdio je Lesar, napomenuvši da smo ograničenja HNB-u dali sami.

Osvrćući se na privatizaciju Croatia osiguranja, ukazao je da bi se time prodale i njezine tvrtke kćeri kojih je trinaest i od kojih neke djeluju u zemljama regije, kao što su BiH, Srbija, Kosovo i Makedonija.

'Prodajom CO prodaje se zapravo veliko osiguravateljsko tržište u regiji gdje je naš osiguravatelj lider. A za koliko? Ako se pomnoži premija koju naplati godišnje s faktorom tri, kako vele stručnjaci, a zatim pribroji vrijednost kapitala i imovine, dolazimo do 12,2 milijarde kuna, pri čemu je 2,9 milijardi iznosi samo godišnja premija koju naplati CO. A država planira od prodaje CO dobiti dvije milijarde kuna za svoj udio umanjen za 25 posto', ustvrdio je Lesar.

Čelnik laburista posebno je upozorio da je ove godine CO ostvarilo dobit od 100 milijuna, a zadržana dobit iznosi 600 milijuna.

'Zašto to država ne povlači uoči prodaje? Zašto ide pozivni, a ne javni natječaj? Nakon pozivnog natječaja idu neobvezujuće ponude, pa u trećem krugu obvezujuće. Tako se nastoji CO prodati samo onome koga Vlada želi. I ne bih se iznenadio da takvim načinom kupac bude Adris', ustvrdio je Lesar.

Ustvrdivši da se privatizacija CO-a i HPB-a ne radi po posebnom zakonu kao Ina samo da se zaposlenicima onemogući stjecanje prava na otkup dionica, čelnik laburista usprotivio se i prodaji HPB-a.

'Dok se HPB kao značajna nacionalna banka prodaje, državnim novcem sanira se šest privatnih banaka jer su se neki bivši ministri tu zadužili, uzimali kredite u tim bankama i sada to treba riješiti', zaključio je šef laburista.