'Vlada bi svoje napore trebala usredotočiti upravo na olakšavanje oporavka gospodarstva, što bi u konačnici dovelo i do boljeg punjenja državnog proračuna te do manjeg problema s fiskalnim deficitom. Deficit će ove godine biti nešto veći od četiri posto BDP-a, što je razmjerno puno, međutim, u usporedbi s mnogim zemljama, u ovom trenutku ne i dramatično. Ono što može biti zabrinjavajuće jesu povećani izdaci za kamate na javni dug i moguće pogoršanje uvjeta zaduživanja, stoga smatram da bi dio rješenja trebalo pronalaziti u drugim načinima financiranja deficita, a ne isključivo u zaduživanju. Zato je i u Programu gospodarskog oporavka predviđena prodaja manjinskih udjela države u trgovačkim društvima, odnosno privatizacija društava iz državnog portfelja', poručila je preko Vjesnika Švaljek, dodavši da je i smanjenje redovnih rashoda od oko 1,5 milijardi barem znak svijesti o tome koliko je važno rashode prilagoditi mogućnosti ostvarivanja prihoda.

Grčka bi, smatra Švaljek, trebala biti itekako dobra pouka za Hrvatsku, pogotovo po pitanju davanja nerealnih obećanja koja bi mogla dovesti do fiskalne krize.

Nadodala je i da se polagano stvaraju uvjeti za uvođenje poreza na imovinu. 'Porez na imovinu je zanimljiva tema koju će zasigurno trebati prije ili kasnije otvoriti, nadam se, u nekim mirnijim okolnostima, a ne pod pritiskom potrebe za namicanjem dodatnih sredstava za državnu blagajnu. Porezi na imovinu vrsta su poreza kakvu dosad nismo imali u poreznom sustavu koji je bio izgrađen na ideji oporezivanja potrošnje, te je kao takav bio primjeren trenutku kada je uveden jer je, zahvaljujući vrlo širokoj poreznoj osnovici, mogao jamčiti sigurne i izdašne prihode. Međutim, danas, kada je vlasništvo nad različitim oblicima imovine mnogo rasprostranjenije nego devedesetih, može se raspravljati o uvođenju poreza na imovinu. Taj porez ima, teoretski gledano, neke svoje nedostatke, ali ima i prednost koju ne bi trebalo zanemariti, a to je da može aktivirati tržište i u konačnici dovesti do smanjenja cijena nekretnina', kazala je Švaljek

Iako vladajući zasad ne žele čuti o dovođenju MMF-a, Švaljek od toga baš i ne bježi.

'U Hrvatskoj ne bismo trebali tražiti da nam netko sugerira da napravimo ono što i sami znamo da moramo. Smjer u kojem treba ići nama je poznat, te sami možemo osmisliti, pripremiti i implementirati odgovarajuće mjere, i bez dolaska MMF-a. No, ako za to ne postoji politička volja, odlučnost ili nas bilo što treće sprečava da sami poduzmemo odgovarajuće korake, ni na MMF ne treba gledati kao na krajnje nepovoljno rješenje', zaključuje Švaljek