Od 2014. do 2020., građani Hrvatske moći će svoje ideje, odnosno projekte, kandidirati na natječaje za EU fondove iz kojih će se godišnje moći ukupno povući od 1,1 i 1,4 milijarde eura. Oni koji imaju ideje za razvoj poljoprivrede i ruralnog područja bit će posebno u prednosti, jer se za njih planira oko 500 milijuna eura godišnje bespovratnih potpora.

Oni koji još nemaju ideju, ali imaju volju i želju pokrenuti posao uz pomoć EU fondova, mogu učiti iz primjera drugih zemalja i ideja njihovih građana koji su uspjeli dobiti novac iz fondova i pokrenuti unosne i korisne poslove i zaposliti druge građane. Evo nekoliko primjera iz kojih se može naslutiti kakve projekte Europska unija odobrava i financira.

Primjer iz Španjolske – Andaluzijski centar tehnologije obrade kamena

Tehnološki centar, osnovan pomoću sredstava EU-a, pomaže razvoj industrije obrade kamena kako bi regija prevladala brojne izazove. Surađuje sa sveučilištem u regiji, razvija proizvode visoke kvalitete, podupire tehnološki razvoj. Usmjereni su najviše na inovacije i visokovrijedne proizvode poput modernog namještaja. Današnja industrija obrade kamena u Andaluziji broji 400 tvrtaka s ukupno 9.000 zaposlenih. Sredstva EU fondova za otvaranje takvog centra iznosila su 2,5 milijuna eura u razdoblju od 2002. do 2006. Ovaj projekt pripada pod prvo od 11 područja koje je propisala EU kao prioritete financiranja a to je 'jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija'.

Geografska nepristupačnost otočnih i brdskih dijelova Škotske dovela je, slično kao na hrvatskim otocima, do iseljavanja mladih ljudi. Kako bi se to zaustavilo, osnovano je Virtualno sveučilište Škotskog visočja i Otoka što je jedino sveučilište na tom području. Osigurana je širokopojasna infrastruktura koja povezuje 13 koledža i istraživačkih centara. Danas to sveučilište broji 7.600 studenata (53 posto izvanrednih, 47 posto redovnih), 49 preddiplomskih i 21 poslijediplomski tečaj. Imaju mogućnost video-konferencija i učenja na daljinu. Za to sveučilište danas u Škotskoj kažu da 'za svaku uloženu funtu, sveučilište škotskoj ekonomiji daje četiri'. Inače, sveučilište osigurava 3.300 stalnih radnih mjesta, iz EU fondova financirano je sa 16 milijuna eura, a ukupno je koštalo oko 45 milijuna eura. Ovaj projekt pokrio je kriterije drugog prioriteta EU fondova, a to je 'povećanje pristupa, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija'.

Primjer iz Španjolske – Riblje brašno iz ribljeg otpada

Ovo je primjer povlačenja novca prema trećem prioritetu EU 'povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te ribarskog i akvakulturnog sektora'. Jedno lokalno poduzeće koje se bavi akvakulturom - Salinas del Astur - prepoznalo je priliku za bolju zaradu u proizvodnji ribljeg otpada s lokalne burze riba. Inače se bave uzgojem i prodajom brancina i orada. Godišnje troše oko 40 tisuća eura na riblju hranu, a otpad od riba prije su spaljivali. EU fondovima pokrili su troškove kupnje strojeva koji kombiniraju riblji otpad s krušnim mrvicama koje se sakupljaju u tom području. Tako je baš otpad postao vrijedan izvor resursa koji pokriva 50 posto potreba poduzeća. Prednost ovoga projekta u tome je da ima dodatni pozitivan utjecaj na okoliš, a poduzeće godišnje uštedi 20 tisuća eura. Otvorili su nova radna mjesta, doprinijeli rastu proizvodnje, a u kontaktu su sa stručnjacima iz različitih područja djelovanja s ciljem usavršavanja tehnika proizvodnje. U njihovu radu postoje i mogućnosti za razmjenu iskustava s drugim regijama i državama. Ukupni trošak novog dijela proizvodnje bio je 31 tisuću eura, a EU je pomogla sa sedam tisuća eura.

Otok između Danske i Švedske, površine 114 četvornih kilometara broji 4.300 stanovnika. Građani tog otoka uspijevaju svoju zajednicu opskrbiti energijom u potpunosti iz obnovljivih izvora: vjetrenjače, zagrijavanjem na bazi slame, solarnim toplinskim sustavima za proizvodnju električne energije. Dakle, oni iz prirode osiguravaju 100 posto ukupnih potreba za električnu energiju i 75 posto potreba za grijanjem. Ranije su bili potpuno ovisni o uvozu nafte, plina i ugljena. Osnovali su Energetsku akademiju koji uključuje centar za istraživanja i konferencijski centar i obrazovno i savjetodavno središte za poslovne i privatne korisnike. Akademija je žarišna točka oko koje se zajednica aktivirala oko energetskih pitanja. Samsø je danas I popularna destinacija za političare, istraživače i novinare. Njih oko 2.000 godišnje posjeti otok i Akademiju. Zgrada Akademije izgrađena je po principu zelene gradnje te proizvodi 8.000 kWh godišnje. Cilj im je do 2020. povećati energetsku učinkovitost, izbaciti u potpunosti fosilna goriva iz otočnog prijevoza i postupno napuštati konvencionalna vozila na otoku. Europska unija financirala je ovaj projekt sa 400 tisuća eura i to u cilju 'podupiranja prijelaza na niskougljično gospodarstvo u svim sektorima'.

Projekt s grčkog otoka Notio Aigaia odnosi se na izgradnju postrojenja za ekološko odsoljavanje mora zbog potrebe za pitkom vodom u srcu turističke sezone kada otok često ostane bez vode. Plutajuće postrojenje za desalinaciju pokreće vjetrogenerator i fotovoltaični sustav. Postrojenje je mobilno te se jednostavno premješta sukladno potrebama i radi bez člana posade. Pokriva, dakle, sezonske potrebe za pitkom vodom, ali je i značajan doprinos poljoprivredi i drugim djelatnostima izvan naseljenih područja. Konkretno, sustav zadovoljava potrebe pitke vode za 300 ljudi dnevno, radni vijek sustava je 20 godina. Uzrokuje minimalne poremećaje u životnom ciklusu otočana, ne emitira stakleničke plinove, a ukupni je trošak sustava 2,9 milijuna eura. Sredstva su pokrivena iz šestog prioriteta 'zaštite okoliša i promicanja učinkovitosti resursa'.

Škoti su izgradili dva plovila za kratku vožnju koji mogu primiti 150 putnika, 23 automobila i dva teretna vozila. Prvo vozilo bit će u funkciji na jesen 2013. Izgradnja ovog trajekta spade pod inovativnu 'zelenu' tehnologiju. Maleni dizel generatorski uređaji opskrbljuju električne motore koji pokreću propelere energijom. Smanjena će biti potrošnja goriva, ispuštanje CO2 i drugih zagađujućih tvari. Trajekti će se napajati gorivom tijekom noći, dok su u otočnim pristaništima. U budućnosti će se za punjenje baterija koristiti energija lokalnog vjetra, valova ili solarnih sustava. Ukupni je trošak izgradnje dva trajekta 30 milijuna eura, a iz fondova EU-a dobili su za projekt 600 tisuća eura. Temelj za povlačenje sredstava je EU prioritet 'promicanje održivog transporta i otklanjanje čepova u ključnim mrežnim infrastrukturama'.

Građani Hrvatske imaju, dakle, na raspolaganju 13,7 milijardi eura iz Europske unije do 2020., i to za projekte iz 11 konkretnih područja ili prioriteta Europske unije o kojima detaljnije možete pročitati OVDJE

Glavni ciljevi koje financira EU su:

1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija.
2. Povećanje pristupa, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
3. Povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (za ERDF), poljoprivrednog sektora (za EAFRD) te ribarskog i akvakulturnog sektora (za EMFF)
4. Podupiranje prijelaza na niskougljično gospodarstvo u svim sektorima
5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizikom
6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa
7. Promicanje održivog transporta i otklanjanje čepova u ključnim mrežnim infrastrukturama
8. Promicanje zapošljavanja i podupiranje mobilnosti radne snage
9. Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva
10.Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
11. Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovite javne uprave