U posljednjih 12 godina sve je više žena koje žele sudjelovati u vlasti na lokalnoj razini. Tako se prije 12 godina manje od trećine kandidata (28,2 posto) odnosilo na žene, na izborima 2017. postotak im se popeo na 41,6 posto, a prije četiri godine na 42,7 posto.

Dijelom je to možda i zbog većeg interesa žena, a dijelom i zbog zakonskih odredbi prema kojima stranke moraju poštivati načelo ravnopravnosti spolova na listama za predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave. Naime, prema tom načelu, zastupljenost žena i muškaraca na listama treba biti uravnotežena, a tko to ne poštuje, bit će kažnjen s 40 tisuća prijašnjih kuna, odnosno 5300 eura.

To pravilo vrijedi za liste i tek će se vidjeti jesu li ga stranke poštovale. Sasvim je drugačija priča s kandidatima za izvršnu vlast u jedinicama lokalne samouprave. Za njih, naime, takva obveza ne postoji, stoga je bilo zanimljivo vidjeti jesu li se stranke barem donekle držale načela o ravnopravnosti spolova i prilikom izbora kandidatkinja za županice, gradonačelnice i načelnice.

Iako stranke koje smo pitali nisu htjele otkriti sve adute prije predavanja listi ili još nisu imale određene sve kandidatkinje, većina ih je ipak poznata. Kada su u pitanju velike stranke poput HDZ-a i SDP-a, one su zbog svoje veličine i mogućnosti da pokriju više lokalnih sredina očekivano istaknule više kandidatkinja.

Mnoge HDZ-ove lokalne dužnosnice traže novi mandat

HDZ tako na lokalne izbore izlazi s tri kandidatkinje za županice - s aktualnom županicom Antonijom Jozić u Požeško-slavonskoj županiji, aktualnom županicom Martinom Furdek Hajdin u Karlovačkoj županiji te s bivšom ministricom Natašom Tramišak, kandidatkinjom za županicu u Osječko-baranjskoj županiji. Za zamjenicu župana u Međimurskoj županiji kandidiraju Simonu Srnec, za zamjenicu u Ličko-senjskoj županiji Jasnu Orešković Brkljačić, a za zamjenicu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji Mariju Jungić.

Kada su u pitanju HDZ-ove kandidatkinje za gradonačelnice, neke od njih traže i novi mandat - poput gradonačelnice Petrinje Magdalene Komes, gradonačelnice Novske Marije Kušmiš, gradonačelnice Slunja Mirjane Puškarić, gradonačelnice Malog Lošinja Ane Kučić te gradonačelnice Pleternice Marije Šarić. Tu su i nove kandidatkinje za gradonačelnice - Anđelka Salopek u Ogulinu, Spomenka Kiđemet Piskač u Varaždinu, Jasminka Devčić u Otočcu, Drina Bešenić u Biogradu na Moru, Mihaela Grahovac u Belišću, Renata Banožić u Iloku, Marina Mustapić Glibota u Makarskoj i Tihana Barišić u Omišu.

HDZ ima i cijeli niz kandidatkinja za načelnice - za načelnicu Lobora: Ljubica Jembrih (aktualna), Donjih Kukuruzara: Lucija Matuzović (aktualna), Jasenovca: Nikolina Srnčević, Kalinovca: Božica Trnski, Zrinskog Topolovca: Jasna Mikles Horvat (aktualna), Klane: Sanja Sušnik, Matulja: Iva Letina, Plitvičkih Jezera: Ana Rapo, Nove Bukovice: Vinka Bokorni, Garčina: Irena Katalinić, Vrpolja: Ankica Zmaić (aktualna), Galovca: Josipa Gulan, Čepina: Vesna Grbeša, Draža: Valentina Avdičević, Ernestinova: Marijana Junušić (aktualna), Punitovca: Jasna Matković (aktualna), Satnice Đakovačke: Ivana Dragičević, Šodolovaca: Ksenija Katić, Primoštena: Nikolina Friganović, Rogoznice: Anita Živković (aktualna), Babine Grede: Marija Stojanović, Lovasa: Tanja Cirba (aktualna), Štitara: Marina Stažić Pranjić, Okruga Gornjeg: Sanja Kuzmanić Komadina, Zažablja: Maja Vrnoga (aktualna), Lastova: Anita Jančić Lešić (aktualna), Jakovlja: Sanja Borovec (aktualna) te Marije Gorice: Marica Jančić (aktualna).

SDP s vrhom stranke na lokalne izbore

SDP, koji drži vlast u dvije županije, pokušat će osvojiti pet novih uz pomoć žena. Njihove kandidatkinje za županice su Sanja Bježančević u Osječko-baranjskoj županiji, Ivana Ribarić Majanović u Brodsko-posavskoj županiji, Martina Vlašić Iljkić u Požeško-slavonskoj županiji, Tihana Vincek Smešnjak u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te Sanja Radolović u Istarskoj županiji. Vedrana Mišković bit će kandidatkinja za zamjenicu župana u Zadarskoj županiji, a Biserka Vranić za dožupanicu u Karlovačkoj županiji.

Na razini gradova i općina, tvrde u SDP-u, oko 30 posto svih njihovih kandidata su žene. Među njima su i neke itekako poznate javnosti - poput potpredsjednice SDP-a Mirele Ahmetović, koja ide u bitku za još mandat na čelu Općine Omišalj. Tu su i druge visoke dužnosnice stranke, odnosno članice Predsjedništva - Jasenka Auguštan Pentek pokušat će osvojiti još jedan mandat gradonačelnice Zlatara, Kristina Ikić Baniček na čelu je Siska od 2013. i ide na još jedan mandat, Ivana Marković pak ide na četvrti mandat na čelu Supetra, a tu je i Sandra Krpan, čija je kandidatura za gradonačelnicu Rijeke izazvala turbulencije u riječkom SDP-u.

I druge aktualne SDP-ove lokalne čelnice idu po nove mandate - Anita Curiš Krok za načelnicu Konjšćine, Gordana Jureković za načelnicu Krapinskih Toplica, Ivana Cvitan Polić za načelnicu Čavli, Željka Šarčević Grgić za načelnicu Klane, Mladenka Mikulec Šimunec za načelnicu Mača, Katarina Gugić za načelnicu Vele Luke, Tonka Ivčević za gradonačelnicu Komiže te Nika Silić Maroević za gradonačelnicu Korčule.

Tu su i neka nova lica, od kojih neke kandidatkinje SDP predlaže samostalno, a neke u suradnji s drugim strankama poput Možemo. Tako je Anita Bonačić Obradović kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika, Valentina Đurek za gradonačelnicu Zaboka, Ivana Mlinar za gradonačelnicu Velike Gorice, Jasminka Molnar za gradonačelnicu Kutine, Josipa Knežić za gradonačelnicu Novske, Davorka Filipović za gradonačelnicu Pregrade, Maria Blažina za gradonačelnicu Rovinja, Nataša Delonga Poparić za gradonačelnicu Sinja i Vedrana Romac Šimleša za njenu zamjenicu, Ivana Perišin za gradonačelnicu Kaštela, Irena Dragić za dogradonačelnicu Zadra, Sandra Petrović za dogradonačelnicu Slavonskog Broda, Aleksandra Vio za načelnicu Lovrana, Jelena Veseljak za načelnicu Radoboja, Sabina Frgec za načelnicu Stubičkih Toplica, Ana Mrle za načelnicu Fužina, Loren Kolenc za načelnicu Ravne Gore, Sandra Okanović za načelnicu Lokvi, Vlatka Crnić za načelnicu Desinića te Sonja Ružić Cvrtnjak za načelnicu Trnovca Bartolovečkog.

Zagreb i Pazin kao veliki aduti Možemo

Kada je u pitanju Možemo, oni se od prvog dana svoje političke aktivnosti strogo drže rodne ravnopravnosti, a tako je i ovaj put. Na naš upit prije desetak dana odgovorili su da za predstojeće lokalne izbore trenutno imaju 32 kandidatkinje i kandidata za izvršne funkcije, od čega je 60 posto žena i 40 posto muškaraca.

Što se tiče županija, jedna je kandidatkinja za županicu, i to Morena Lekan u Primorsko-goranskoj županiji. No Možemo ima nekoliko kandidatkinja za dožupanice - Ana Fonović za dožupanicu Istarske županije, Katarina Kruhonja za dožupanicu u Osječko-baranjskoj županiji, Vildana Botonjić za dožupanicu Zagrebačke županije te Danijela Dolenec za zagrebačku dogradonačelnicu.

Možemo će pokušati osvojiti i vlast u gradovima - njihova Suzana Jašić, aktualna gradonačelnica Pazina, pokušat će osvojiti još jedan mandat, Dušica Radojčić ide u borbu za gradonačelnicu Pule, Igra Šain za gradonačelnicu Korčule, Mira Anić za gradonačelnicu Belišća, Dubravka Novak za gradonačelnicu Varaždina i Dorotea Strelec za njenu zamjenicu, Draženka Polović za gradonačelnicu Karlovca te Renata Ivanović za gradonačelnicu Samobora.

Kao kandidatkinje za dogradonačelnicu u Rijeci ističu Hanu Paleku, u Dubrovniku Petru Marčinko, u Šibeniku Maju Šintić, u Slavonskom Brodu Marinu Zorić, u Zaprešiću Ines Djurić te u Velikoj Gorici Ivanu Novaković.

Most ide na izbore s jakim snagama

Iz Mosta za tportal kažu da će na kandidacijskim listama za predstavnička tijela sa svojim koalicijskim partnerima imati ili zakonom propisan broj žena ili u nekim mjestima više od broja propisanog zakonom.

U Rijeci je kandidatkinja Mosta za gradonačelnicu Petra Mandić, pravnica, dugogodišnja riječka vijećnica i članica Predsjedništva Mosta. U Petrinji je to Luca Gašpar Šako, također dugogodišnja vijećnica i koordinatorica Mosta za Sisačko-moslavačku županiju.

Kandidatkinja Mosta, HSP-a i nezavisnih pojedinaca za županicu Sisačko-moslavačke županije je mostovka Ljiljana Lampert, a za dožupanicu Melita Telar, nezavisna kandidatkinja. U Velikoj Gorici kandidatkinja koalicije Mosta i drugih stranaka političke desnice za gradonačelnicu je mostovka Nada Finderle, a kandidatkinja za županicu Zagrebačke županije je Barbara Knežević.

U Kaštelima je kandidatkinja za gradonačelnicu Milija Baldić Lukšić, dugogodišnja vijećnica u kaštelanskom Gradskom vijeću i Županijskoj skupštini Splitsko-dalmatinske županije, a kandidatkinja za načelnicu Podstrane je Kristina Jerčić.

Kandidatkinja za dožupanicu Splitsko-dalmatinske županije je Danijela Bebić, a za zamjenicu gradonačelnika Omiša Filomena Božić.

Raos: Lokalna politika i dalje je poprilično muški sport

Treba li se i na izborima za izvršnu vlast na lokalnoj razini osigurati ravnopravna zastupljenost žena, upitali smo političkog analitičara i komentatora tportala Višeslava Raosa. On naglašava da bi to bio teško provesti - negdje bi se neku ženu kandidiralo pro forme, u manjim sredinama možda ih ne bi ni bilo dovoljno, a pitanje je i nezavisnih kandidata, iza kojih ne stoje stranke, i bi li sve to prošlo na Ustavnom sudu.

'Zakonski se propisuje da liste moraju imati dovoljan broj žena, ali zapravo nema neke jasne odredbe da bi se moglo reći stranci da je kažnjena ako, primjerice, od 128 gradova nije imala dovoljan broj kandidatkinja za gradonačelnice. Ako to usporedimo s parlamentarnim izborima, vidimo da i dalje ima dio stranaka koje će radije riskirati neku kaznu. I u Francuskoj su, recimo, propisane kazne i češće će stranke radije platiti kaznu nego da imaju dovoljan broj žena. Bilo je i onih apsurdnih situacija u Hrvatskoj da je bila čisto ženska lista kandidata, a onda je i ona bila odbačena', kaže Raos za tportal.

Uvijek se, dodaje, postavlja pitanje supstantivne predstavljenosti i simbolične predstavljenosti. 'Neka stranka može reći da će staviti dovoljan broj žena, no pitanje je onda jesu li se te osobe tamo našle samo zato što su odgovarale nekim demografskim kriterijima ili su i inače napredovale i imaju aktivnu ulogu u svojoj stranci', kaže Raos.

Naglašava da na lokalnim izborima ne postoji preferencijalno glasanje, što ne pomaže ženama koje su možda niže rangirane na listama.

'Velika je uloga lokalnih medija, a koji su što se tiče rada često manje transparentni, odnosno isprepleteni s postojećom lokalnom vlašću ili pojedinim interesima oglašivača. Netko tko je već etablirani političar i muško može imati lakši pristup medijskoj sceni od kolegica. Teže je postići jednakost i na razini kandidatura i, na kraju krajeva, razini izabranih', poručuje Raos.

Smatra da Hrvatska još uvijek ima mali broj županica, a što se npr. tiče četiri najveća grada, samo je Zagreb u posljednjih 25 godina dva puta imao gradonačelnicu - Marinu Matulović Dropulić i Vlastu Pavić.

'Taj stakleni svod, kako se kaže, još uvijek nije potpuno probijen. Lokalna politika i dalje je poprilično muški sport', zaključuje Raos.