Uoči najavljene porezne reforme i ukidanja prireza kao jednog od ključnih prihoda općina, gradova i županija - kojima je ponuđeno povećanje stope poreza na dohodak kako bi kompenzirale taj gubitak - stavovi gradonačelnika očekivano se razlikuju, ovisno o političkoj opciji kojoj pripadaju. No na drugoj temi slažu se svi - vrijeme je da Hrvatska uvede porez na nekretnine
Gradonačelnici Dubrovnika Mato Franković (HDZ), Splita Ivica Puljak (Centar) i Trogira Ante Bilić (SDP) za tportal su eksplicitno kazali da očekuju promjene u poreznom sustavu kojima bi se dodatno smanjilo opterećenje rada, a s druge strane potaknulo stvaranje nove vrijednosti i omogućilo razvoj lokalnih jedinica. Pritom je Puljak najoprezniji i kaže da porezni sustav treba pažljivo sagledati da bi on bio stabilan i omogućio dugoročno planiranje.
Sva trojica gradonačelnika slažu se da bi u ovom slučaju porez na prvu nekretninu namijenjenu stanovanju trebao biti simboličan, u razini današnje komunalne naknade, dok bi na drugu i svaku iduću nekretninu on trebao rasti.
vezane vijesti
Hrvatska je među posljednjim europskim državama koje nemaju ovu vrstu oporezivanja imovine, u pravilu namijenjene financiranju gradova i općina, a takav potez nedavno je sugerirao i Međunarodni monetarni fond (MMF). Podaci pokazuju da država kod nas ubire čak 90 posto ukupnih poreznih prihoda, a od preostalih 10 posto polovica odlazi na Zagreb, dok druga polovica ide na sve ostale općine, gradove i županije. Europski prosjek izdvajanja za lokalnu upravu je od 20 do 30 posto.
Nije neobično to da oko poreza na nekretnine vlada suglasje upravo u primorskim gradovima opterećenima turizmom, a koji je još uvijek izrazito sezonskog karaktera: proizvodi ogromno opterećenje komunalne infrastrukture, rijetko prilagođene višestrukom rastu broja korisnika, ali i dovodi do snažnog rasta cijena nekretnina te su one postale nedostupne čak i za podstanarski najam, a kamoli kupnju.
S druge strane, s iznimkom Dubrovnika, od ovakvog turizma gradovi uglavnom ne uspijevaju prikupiti dovoljno prihoda čak ni da bi pokrili povećane troškove tijekom ljeta, primjerice za čišćenje ulica ili odvoz otpada.
'Zagovornik sam uvođenja poreza na imovinu i u budućnosti će biti nužno to napraviti, a istodobno ukinuti komunalnu naknadu. Radi se o pravičnom porezu. Za prvu nekretninu on se ne bi trebao povećati, ali za svaku iduću obavezno', kaže gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković (HDZ).
'To bi bila ozbiljna porezna reforma, kojom bismo dodatno mogli rasteretiti rad. Neprihvatljivo je da stranci masovno kupuju nekretnine jer su svjesni da ovakav porez ne postoji, potom čekaju nekoliko godina i prodaju ih za dvostruko veću cijenu. U vlastitim državama plaćaju tri posto godišnje', kaže gradonačelnik Trogira Ante Bilić (SDP).
'Trebaju nam ozbiljne i duboke analize cijelog sustava, rasterećenje rada i motiviranje građana na stvaranje novih vrijednosti', kaže gradonačelnik Splita Ivica Puljak (Centar).
Predstojećom poreznom reformom Vlada je omogućila povećanje postojećeg 'poreza na vikendice' s maksimalnih dva na pet eura po četvornom metru godišnje, što je prva promjena još od početka devedesetih godina prošlog stoljeća. No ovaj prihod gradova uglavnom je zanemariv - što zbog nesređene evidencije, što zbog činjenice da su 'slobodni' stanovi i kuće često već u funkciji turizma - jer nije moguće dvostruko oporezivanje.
Iz Grada Splita za tportal su potvrdili da na svom području imaju tek stotinjak registriranih nekretnina za odmor te da su na ime ovog poreza lani uprihodili mizernih 108.407,71 kunu, premda popis stanovništva govori o čak 15 tisuća praznih stanova. Trogir je ubrao tek 200 tisuća kuna, a Dubrovnik - u kojemu je registrirano 660 ovakvih objekata - nešto više, ali iznos je ukupno i dalje zanemariv. Sva tri grada najavila su da će iskoristiti mogućnost za povećanje poreza na pet eura po četvornom metru.
'Prilikom planiranja razvoja grada u fokusu uvijek moraju biti njegovi građani. Posjetitelji koji donose pritisak na infrastrukturu trebali bi snositi troškove njenog održavanja', kaže gradonačelnik Splita Puljak. Od izravnih prihoda od turizma ovaj grad lani je zaradio 3.254.285 kuna na ime turističkih paušala, 3.156.900 kuna od uplovljavanja kruzera i 310.822 kuna na ime noćenja na plovilima. Ukupno manje od milijun eura, a s druge strane samo trošak svakodnevnog čišćenja gradske jezgre iznosi više od deset milijuna kuna.
U gradskoj tvrtki Čistoća kazali su nam da se svi njihovi operativni troškovi tijekom ljeta povećavaju za oko 20 posto. No u obližnjem malenom Trogiru situacija je još dramatičnija kada broj stanovnika sa zimskih 13 tisuća naraste na ljetnih četrdesetak tisuća i više, uz dodatni pritisak turista iz okolnih manjih mjesta.
'S dva kamiona za odvoz otpada i pet ljudi koji rade na njima odjednom moramo naći dvanaest kamiona i tridesetak radnika', plastično opisuje gradonačelnik Bilić.
'Grad kao grad od turizma svakako ima plus ako računamo najam javnih površina, porez na potrošnju - koji se s alkoholnih pića treba proširiti i na druge proizvode - i slično. No s druge strane on znatno utječe na kvalitetu života građana, na prometne gužve, povećanje cijena i nemogućnost priuštivog stanovanja. Gradovima i općinama trebaju veće ovlasti i više sredstava kako bi podizali komunalni standard jer oni to uvijek rade brže i efikasnije od države. To bi bila prava porezna reforma', dodaje Bilić.
On pozdravlja najavu uvođenja 'ekološke rente', odnosno nameta koji bi u iznosu od jednog ili nekoliko eura plaćali dnevni posjetitelji - od kojih gradovi najčešće danas imaju samo gužve.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković ima nešto drugačiju logiku: izračunao je da njegov grad od turizma puni čak 70 posto svog proračuna. To je, kaže, bilo vidljivo u dvije 'korona-godine', kada je izgubio čak 450 milijuna kuna prihoda u proračunu, a on je varirao od 500 do 789 milijuna kuna.
'Tu su turistički paušali, taksa na kruzere, prihodi od najmova gradskih površina i poslovnih prostora, zarada od žičare ili parkiranja na Pilama, porez na potrošnju…', nabraja Franković, uz dodatak da i većinu ostalih prihoda barem neizravno također generira turizam. Nakon najave ukidanja prireza najavio je da će povećati upravo ovakve prihode, odnosno dodatno iskoristiti činjenicu da je trenutno turizam jedina ozbiljna gospodarska grana.
'Što se tiče infrastrukture, imamo sreću da su nam dostupna europska sredstva kojima, recimo, obnavljamo vodovod i kanalizaciju u projektu vrijednom 850 milijuna kuna; jedan ovako mali grad nikada ne bi mogao samostalno investirati toliki novac. Iz ITU mehanizma upravo planiramo gradnju prvog park&ride sustava u Hrvatskoj', kaže Franković za tportal. Dogodine će, otkriva, u potpunosti provesti odluku o strogom ograničenju prometa u zaštićenoj zoni oko gradske jezgre.
'Ne treba kukati zbog ukidanja prireza nego razvijati druge vrste prihoda. Dubrovnik je prvi grad koji je razvio vlastitu karticu, vrijednu 35 eura, za korištenje gotovo svih gradskih i javnih usluga i od toga već danas imamo 20 tisuća eura dnevnog prometa, što će se u sezoni povećati na 50 tisuća eura. Prvi u Europi uveli smo bus web shop, preko kojega se unaprijed najavljuje i plaća dolazak autobusa u grad. Vrlo rado ćemo podijeliti ova iskustva i know-how s kolegama iz drugih gradova', zaključuje Franković.
O 'turističkom prokletstvu' gradova uz obalu, koji privlače milijune gostiju, ali istovremeno su sve nedostupniji za normalan život vlastitih građana i sve je teže i skuplje u njima održavati čak i osnovnu infrastrukturu, tportal je razgovarao i sa znanstvenom suradnicom u Ekonomskom institutu u Zagrebu te bivšom ministricom uprave Dubravkom Jurlina Alibegović. Ona smatra da je eventualno uvođenje poreza na nekretnine logičan i nužan korak.
'Svugdje na svijetu radi se o lokalnom porezu namijenjenom upravo financiranju gradova i općina', kaže Jurlina Alibegović.
Smatra da prethodno ipak treba provesti ozbiljnu reformu samog sustava lokalne uprave i utemeljiti ga na demografskim, financijskim, geografskim i povijesnim kriterijima - ali svakako smanjiti broj s postojećih 556 jedinica.
'Potom treba konkretnim kriterijima definirati poslove za koje su zadužene nove jedinice, a onda iz tih poslova iznaći način njihovog financiranja. Gradovi i općine danas nemaju gotovo nikakvu autonomiju u određivanju visine nameta izuzev najma javnih površina, svugdje se nalazi država koja im određuje raspone. I ne, nije u kamenu uklesano to da oni trebaju imati mizerne prihode, dapače. Ako se osmisli ozbiljna reforma, ne bi bilo nezamislivo da se država u njihovu korist odrekne čak i dijela prihoda koje automatski smatra svojima, primjerice PDV-a', smatra bivša ministrica.
