U posljednjih nekoliko godina država je jedinicama lokalne samouprave darovala više od 60 bivših vojnih objekata diljem Hrvatske, površine više od dva milijuna četvornih metara i vrijednosti veće od milijardu kuna, za potrebe poslovnih i turističkih zona, sveučilišnih kampusa i za izgradnju sadržaja kulturne i javne namjene. Unatoč tome, većina ih je dalje napuštena i zapuštena
Reporteri Jutarnjeg lista obišli su neke od tih objekata i provjerili u kakvom su stanju danas te jesu li lokalne vlasti krenule u realizaciju projekata.
Vojarna Barutana, Sisak
Prostor bivše vojarne Barutana u Sisku vrlo je atraktivan za razvoj poduzetništva. Sisak, koji je taj prostor zatražio i dobio od države upravo za razvoj poslovne zone u kojoj bi se smjestile srednje velike i male tvrtke, dio vojarne Barutana odredio je za smještaj Muzeja Domovinskog rata, dok je ukupno 141 tisuću četvornih metara prostora podijelio na 20-ak čestica s nakanom da ih proda tvrtkama koje bi ondje zapošljavale 200-tinjak radnika.
Investiranje u zoni dobro je krenulo. U siječnju 2010. s radom je počela tvornica Cjevovodi, prvi proizvodni pogon u sisačkoj poslovnoj zoni Barutana. Ta tvrtka, specijalizirana za proizvodnju cjevovoda tehnologijom spajanja bez zavarivanja, nažalost, ostala je jedina greenfield investicija u poslovnoj zoni Barutana. Više od 90 posto zone i dalje je prazno.
Vojno skladište Barutana, Vidovec
Zemljište bivšeg vojnog skladišta Barutana u Vidovcu kraj Varaždina darovano je Gradu Varaždinu i Općini Vidovec. Ondje bi trebao biti uređen regionalni poljoprivredni sabirno-distribucijski centar sa skladištima, sortirnicama i pakirnicama povrća.
Dio zemljišta, oko 8700 četvornih metara i stari objekt površine 440 kvadrata, Općina Vidovec dala je na korištenje na rok od 17 godina zadruzi Varaždinsko povrće, koja ondje planira urediti skladište i izgraditi pakirnicu povrća.
Projektna dokumentacija je izrađena, građevinska dozvola je ishođena i projekt je apliciran za fondove Europske Unije preko kojih bi se izgradnja trebala financirati. Očekuje se da će projekt biti realiziran tijekom sljedeće godine.
Vojarna Logorište, Karlovac
Prostor nekadašnje vojarne Logorište, koja je prije šest godina razminirana i potom pretvorena u Poslovni park Kalovac, svakako je svijetao primjer prenamjene jedne vojne nekretnine koja je dana u vlasništvo lokalnoj upravi, u ovom slučaju Karlovačkoj županiji, iako ni do danas nije zaživjela onako kako se planiralo. Otvorio ju je tadašnji ministar gospodarstva, Karlovčanin Branko Vukelić, koji ju je odmah prozvao oglednim primjerom poslovne zone.
U poslove razminiranja, a potom i komunalnog opremanja 325 tisuća četvornih metara prostora do sada je utrošeno više od 40 milijuna kuna, a da bi se sva infrastruktura završila, potrebno je još desetak milijuna. Prostor je podijeljen na 60 parcela, 90 posto je rasprodano, ali je u stvarnoj funkciji tek sedam ondje izgrađenih pogona, dok su još četiri u fazi gradnje.
Vojarna 'Ivan V. Drašković', Varaždin
Na prostoru bivše vojarne 'Ivan V. Drašković', koja je inače bila druga po veličini u Hrvatskoj, planiralo se urediti sadržaje za sport i rekreaciju te turističko-ugostiteljske objekte, a dio zemljišta planiralo se odvojiti i za igralište za golf. Dio zemljišta namijenjen je i raznim visokoškolskim i znanstvenim ustanovama te za potrebe vatrogasaca i policije.
Ni jedan od tih projekata, međutim, još nije realiziran. Dio prostorija i skladišta iznajmljen je tvrtkama i obrtima koji ondje imaju skladišta kako bi se namaknula sredstva za održavanje, garaže bez naknade koristi Javna vatrogasna postrojba Varaždin za svoja vozila, a jedna je dvorana dodijeljena Gimnastičkom klubu Vindija.
Vojarna Dračevac, Split
Jedna od najvećih vojnih nekretnina u Hrvatskoj, vojarna Dračevac u Splitu, čija se vrijednost procjenjuje na gotovo 267 milijuna kuna, i dalje je izvan funkcije, a od najavljivanog Adriatic Business Centra nema ništa. Gradu Splitu 17. siječnja 2009. darovan je taj vrijedan objekt, a vlasti su se obvezale urediti poslovnu zonu.
Trebao je niknuti tehnološki park s kongresnom dvoranom. Osnivanjem poduzetničke zone Dračevac u prvim godinama zaposlilo bi se 1000 ljudi, a procijenjeno je da bi godišnja dobit u 20 godina trebala iznositi 21 milijun kuna. Neizravni financijski učinci od zone procijenjeni su na 24,5 milijuna kuna u prvim godinama rada do čak 37,8 milijuna kuna u sljedećih dvadesetak godina.
Međutim, od toga očito još nekoliko godina neće biti ništa. 'Navedeni projekt nije moguće relizirati zbog dvojnog vlasništva kompleksa Dračevac i spornosti njegova darovanja', odgovorili su nam iz Kerumova ureda.
