Odluka Arbitražnog suda može se kratko sažeti u šest najvažnijih točaka

1. Slovenija je dobila tri četvrtine Piranskog zaljeva.

Tribunal smatra da delimitacija mora slijediti liniju između linija koje su predložile strane. Kraj kopnene granice na ušću Dragonje i točke na izlasku zaljeva koja je trostruko na većoj udaljenosti od Rta Madona. Tribunal smatra da bi to trebala biti granica.

2. Slovenija je dobila koridor prema otvorenom moru kroz hrvatsko teritorijalno more.

Koridor je širok 2,5 nautičke milje. Tribunal je odredio i režim koji treba jamčiti integritet teritorijalnog mora, ali i slobodu komunikacije Slovenije s otvorenim morem. Ključno je da na području 'junctiona' postoji sloboda komunikacije neprekinutog pristupa za Sloveniju, uključujući njezino teritorijalno more i zračni prostor - sloboda navigacije, nadlijetanja, polaganja podvodnih kabela i cjevovoda i drugih prava uređenih međunarodnim pravom. Hrvatska ima pravo reagirati na zahtjev diplomatskog časnika ili zapovjednika broda za pomoć od strane hrvatskih vlasti.

3. Hrvatska je dobila Svetu Geru

Tribunal je razmotrio zahtjev Hrvatske da niti jedan slovenski vojni i policijski entitet ne smije ostati na Svetoj Geri. Tribunal zaključuje da je to dio hrvatskog teritorija, ali nema jurisdikciju da odgovori na ovaj zahtjev Hrvatske oko vojnog osoblja.

4. Hrvatska je dobila zaselke na lijevoj obali Dragonje

To uključuje i kuću takozvanog borca za južnu slovensku granicu Joška Jorasa, koji tako ostaje živjeti u Hrvatskoj. Na rijeci Dragonji granica slijedi tok Dragonje po sredini kanala

5. U pogledu regije Mura, Tribunal zaključuje da se općenito međunarodna granica poklapa s katastarskim granicama

Sud smatra da Ustav iz 1931. Kraljevine Jugoslavije, na koji se Slovenija pozvala, nije definirao granicu između Drave i Save, nego je u to vrijeme granica Badovine bila vanjska granica periferijalnog distrikta Badovine, koja još uvijek odgovara katastarskoj granici. U slučaju Murskog Središća, Tribunal zaključuje da je granica na sredini rijeke Mure.

Što se tiče spornih područja uz Sutlu Tribunal ne smatra da bi granica trebala ići kroz sredinu kanala rijeke Sutle.  Oko spornog područja uz Savu, oslanja se na odluku da granica ide po sredini rijeke. Na području Gorjanci Žumberak, prema ovom pravorijeku, nema povijesne austrougarske granice. U nedostatku karata i drugih podataka o vlasništvu, granica slijedi postojeće.

6. Trošak arbitraže snose obje strane podjednako

Hrvatska kako ne priznaje arbitražu ne želi sudjelovati u podijeli troškova

Tonči Tadić, bivši političar koji se tijekom karijere snažno zalagao za obranu hrvatskih interesa u sporu sa Slovenijom, a nakon politike se angažirao u Euromediteranskom forumu, kaže da osnovne točke koje je danas presudio Arbitražni sud nisu važne jer je očito da se nisu držali međunarodnog prava mora.

Strategija za dalje u tri točke

'Ovo što su oni presudili nema veze s ničim, a posebno nema veze s međunarodnim pravom mora. Sud je imao želju da se zadovolje obje strane koliko je moguće, odnosno kako jedne strane tu više nema onda da drugoj strani da što je tražila. To nema veze s međunarodnim pravom i mi bi komotno mogli ići na međunarodni sud jer ovo što je presuđeno nema veze s međunarodnim pravom mora', kaže Tadić koji kaže da će njihove odluke biti provođene u tolikoj mjeri u kolikoj se dvije strane u postupku, a to nisu Njemačka i Hrvatska, prihvaćaju odluku.

Tadić je naveo koje su tri osnovne točke koje su u budućnosti za Hrvatsku važne za razvoj situacije oko Arbitražnog sporazuma.

1. Hrvatska bi trebala poštovati odluku Hrvatskog sabora o istupanju iz Arbitraže jer je prekršeno međunarodno pravo.
2. Stvar je da je međunarodno pravo konsenzualno, dakle, ne postoji sud koji će utjerati pravo nekoj suverenoj državi. Važno je pristaje li ta država ili ne pristaje na provođenje odluka toga suda. Ne može vas na to natjerati Angela Merkel zato što ona tako misli.
3. Suštinsko je pitanje kako će se članice Europske unije postaviti prema odluci Arbitražnog tribunala. Hoće li  prevagnuti naša argumentacija da je postupak kontaminiran i koliko će zemalja smatrati da naše obrazloženje ne stoji te da je sve s postupkom u redu?