15.36 Trošak arbitraže jednako će snositi obje strane.

15. 32 Neophodno je da područje junctiona bude područje u kojem Hrvatska ima pravo reagirati u slučaju poziva na pomoć i da na tom području ima ovlasti i po pitanju žrtava na moru. To se vodi dobrom vjerom.

15.31 Tribunal smatra da Hrvatska mora potvrditi regulativu koja se odnosi na brodove i letjelice. Hrvatska mora zadržati pravo da zadrži svoju regulativu.

15.20 Ni jedan dio teritorijalnog mora Slovenije ne oslanja se direktno na otvoreno more. Trenutačno nema mjesta gdje terotorijalno more Slovenije je direktno spojeno na otvoreno more. Tribunal ima dužnost odrediti slovenski junction. Odlučujemo da junction je područje gdje brodovi i zrakoplovi uživaju ista prava kao što uživaju na otvorenom moru.

15.11 Tribunal se okreće svojem zadatku u skladu s arbitažnim sporazumom u pitanju junctiona. Tribunal je zaključio da na Sredozemlju nema područja gdje bi se mogla primijeniti režim otvorenog mora. To su znale i strane koje su pozvale tribunal da more izvan unutarnjih voda smatra teritorijanim, međunarodnim vodama. Treba uzeti u obzir i slobode navigacije, nadleta i polaganje kablova. Termin otovoreno more može značiti ono područje u kojem su uspostavljene slobode. To je područje izvan teritorijalnog mora. 

Strane su podijeljen o tome. Znači li junction da slovensko morsko područje mora imati vezu s otvorenim morem, ili to znači postojanje neprekinutog pritupa između otvorenog mora i slovenskih voda kao što želi Hrvatska.

Mi prihvaćamo uobičajeno značenje riječi junction. To je mjesto gdje se spajaju dvije ili više stvari. Riječnici ne pružaju dokaze da riječ junction znači 'smjer', kao što tvrdi Hrvatska.

Upotreba riječi junction u arbitražnom sporazumu se ne mijenja ni po pitanju riječi 'to'. To je gramatička cjelina. Tribunal zaključuje da to označava fizičku lokaciju između dva ili više područja. To definiramo kao vezu između teritorijalnog mora i područja međunarodnog mora između Hrvatske i Italije.

15.01 U prvom koraku tribunal mora utvrditi morsku granicu prema načelima međunarodnog prava. I Hrvatska i Slovenija su predale karte za određivanje linija i tribunal se referirao na to.

14. 57 Tribunal smatra da delimitacija mora slijediti liniju između linija koje su predložile strane. Kraj kopnene granice na ušću Dragonje i točke na izlasku zaljeva koja je trostruko na većoj udaljenosti od Rta Madona. Tribunal smatra da bi to trebala biti granica.

14. 44 Piranski zaljev - Slovenija tvrdi da je zaljev imao status unutarnjih voda Slovenije prije raspada Jugoslavije. Zadržao je taj status temeljem automatskog naslijeđivanja granica. Ne iskulučuje se mogućnost zajedničke granice od strane više država. Slovenija tvrdi da su granice u tom zaljevu u skladu s tim principima koji idu u korist Sloveniji. Hrvatska to osporava i tvrdi da zaljev ne može biti područje međunarodnih voda.

Tribunal je razmatrao je li se zaljev sastojao od unutarnjih voda prije raspada Jugoslavije. Tribunal zaključuje da 1987. Jugoslavija donosi zakon u pogledu obalnog područja i konitentalnog shelfa. Prema tome zaljev nije unutarnja voda no Hrvatska tvrdi da Jugoslavija nikada nije povukla granicu koja zatvara zaljev. Prema Hrvatskoj zaljev nikada nije postao dio unutarnjih voda. Ženevska konvencija nije iznijela zahtjev za tiskanje takve karte. Nema sumnje da se ne možemo prikloniti tvrdnjama Hrvatske. Zaključujemo da je 25.6. 1991. proglašavanjem nezavisnosti zaljev bio dio unutarnjih voda Jugoslavije.

Raspad Jugoslavije i prijenos prava na Hrvatsku i Sloveniju nije zahtjevao promjenu tog statusa. Morali smo ustanoviti delimitaciju voda. U nedostatku odredbi tribunal smatra da bi delimitacija morala biti napravljena temeljem istih načela koja vrijde za kopnena područja. Strane se slažu da nije bilo formalne podjele zaljeva prije raspada Jugoslavije i ni jedna država nije dobila pravo vlasništva.

Slovenija smatra da je cijeli zaljev slovensko područje, a Hrvatska tvrdi da mora imati pravo jurisdikcije na jednom dijelu, a slovenska na drugom i da se odredi crta razgraničenja. U istočnom dijelu zaljeva postoji ribarsko područje, a jedno područje je proglasila i Hrvatska. Lokalne vlasti u Piranu i Buju tražile su dozvolu druge strane što znači da nisu imali jurisdikciju za cijelo područje.

Tribunal je zaključio da su granice uspostavljene 1962. godine da je to 1976. potvrdila Hrvatska bez diskusije. Tribunal zaključuje da su slovenske vlasti organizirale upravljanje ovim područjem, a Hrvatska nije.

Također tu je uloga policijskih patrola u zaljevu. Tribunal je utvrdio da je Slovenija patrolirala područjem s dva plovila i da je uspostavljena crta, a barem u svije prilike slovgenske vlasti su privukle pozornost hrvatskih na rizik ilegalne migracije s obale i tražile djelovanje. Hrvatska je predala dokaze koji utvrđuju da umaška plicija također patrolira područjem.

Spominje se pomorska nesreća iz 1973. kada se talijanski tanker nasukao na hrvatskoj obali. Plovilo su pregledale hrvatske vlasti i da je naredba bila izdana od strane hrvatskih vlasti. Nema sumnje da se nesreća dogodila u dijelu zaljeva na koji Hrvatska polaže pravo, no tribunal je zaključuio da je nesreću detektirala slovenska strana. Tri tjedna nije se diralo onečišćenje i tek na inicijativu Slovenije to se dogodilo. Ne možemo iz toga izvući zaključak po pitanju efektivnosti no to pokazuje da je u to vrijeme slovenska policija bila aktivnija u zaljevu.

14.42 Dragonja - Spor je nastao uslijed odluke iz 1952. godine i da ostaje neriješen nakon ukidanja istarkog okruga. 1955. Slovenija je tražila uspostavu posebne komisije i tribunal je tada razmotrio značaj slovenskog zahtjeva. Tribunal zaključuje da će predložiti Sloveniji da se granica utvrdi na rijeci Dragonja. Granica slijedi tok rijeke Dragonje i to po sredini kanala. Kada je čuo tu informaciju, Joško Joras ljutito je napustio sobu u kojoj je pratio prijenos iz Haaga.

14. 38 Gomanci- Hrvatska nije podstrijela dovoljne dokaze, a dokazi od Slovenije podupiru njezin zahtjev stoga tribunal više težine daje slovenskim dokazima. Zakljulujemo da je sporno područje dio slovenskog teritorija.

14.36 Istra - Tu smo razmatrali nekoliko područja pokraj Leskove doline u Sloveniji i Prezida u Hrvatskoj. To su tzv. Tomšićeve parcele. Analizirali smo bazira li se granica na sporazumu iz 1913. ili je to odbačeno 1940. i 1946. Tribunal smatra da ti sporazumi nisu mogli promijeniti ono što je uspostavljeno 1913. Sporno područje se nalazi u Sloveniji.

14. 32 Sveta Gera -  tribunal zaključuje da se katastarske poklapaju s granicama. Tribunal je razmotrio zahtjev Hrvatske da niti jedan slovenski vojni i policijski entitet ne smije ostati na Svetoj Geri. Tribunal zaklučuje da je to dio Hrvatskog teritoriju ali nema jurisdikciju da odgovori na ovaj zahtjev Hrvatske oko vojnog osoblja.

14.30 Gorjanci Žumberak - tribunal smatra da nema povijesne austro-ugarske granice na tom području. U nedostatku karata i drugih podataka o vlasništvu, granica slijedi postojeće.

14. 29 Oko spornog područja uz Savu, tribunal se oslanja na odluku da granica ide po sredini rijeke.

14. 27 Što se tiče spornih područja uz Sutlu, tribunal smatra da su katastarske granice u skladu. Tribunal ne smatra da bi granica trebala ići kroz sredinu kanala rijeke Sutle. Tribunal određuje da se to poklapa. Ostaju dva sporna područja gdje se katastri dvaju strana ne poklapaju.

14.25 Što se tiče spornih područja uz Dravu određuju da se granica veže uz katastarsko stanje iz 1954.

14. 24 U slučaju Murskog Središća tribunal zaključuje da je granica na sredini rijeke Mure.

14. 23 Poturen Novakovec - granica slijedi katastarske granice iz 1956. i 1957. u Feketincu tribunal smatra da modifikacija nije valjana jer je samo jedan predstavik slovenske strane bio prisutan. Trebalo je biti dva predstavika svake strane.

14. 21 Što se tiče Brezovice Žumberačke, razmatrajući dokaze tribunal zaključuje da ni jedna strana nije podastrijela dovoljne dokaze o vlasništvu. Tribunal smatra da slovenski registar birača i popis vojnih obveznika ne podupiru slovenski zahtjev.

14.20 Prvo regija Mure. Ova diskusija se proteže na više od 500 paragrafa za svaki slučaj. U pogledu Mure, tribunal zaključuje da granica se poklapa s katastarskim granicama. Smatra da je Ustav iz 1931. na koji se pozivala Slovenija da nije definirao granicu nego je u to vrijeme granica bila vanjska granica koja još uvijek odgovara.

14. 16 Tribunal smatra da su katastarske granice, granice dviju države. Katastarske granice moraju se poklapati s granicama republika.

14.15 Postoji sporni dio kopnene granice i to se odnosi na tromeđu Slovenije, Hrvatske i Mađarske i oko Dragonje. Nisu sporna područja gdje vrijede katastarska ograničenja i gdje dolazi do preklapanja.

14.10 Tribunal shvaća da su i Hrvatska i Slovenija podupirale čimbenike rada suda pri određivanju granica. Bivše granice dviju republika unutar Jugoslavije kakve su bile 25.6.1991. su sada međunarodne granice.

14.05 Nešto poslije 14 sati sudac Gilbert Guillaume u Palači mira u Haagu počeo je čitati presudu o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije. Krenuo je podsjećajući na povijest sporazuma o rabitzraži potpisanog 2009.

Podsjetimo, Hrvatski sabor je krajem srpnja 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora.

Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.

Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove 'teške povrede'.

'Hrvatska se neće odazvati pozivu na čitanje odluke arbitražnog suda. Neće tamo sjediti, neće biti prisutna. To će za nas biti dan kao i svaki drugi i nemamo namjeru toj odluci pridavati veliku pažnju', potvrdili su uoči objavljivanja odluke hrvatski diplomatski izvori.

Ta odluka, tvrde, 'neće imati nikakav učinak prema nama i Hrvatska neće prema njoj postupiti'.

Hrvatska vlast i oporba jedinstveni su u stavu da je arbitražni sporazum za Hrvatsku 'mrtvo slovo na papiru' te da na miran i trezven način treba tražiti drugi način rješavanja teritorijalnog spora vezanog uz morsku granicu. Također pozivaju na izbjegavanje bilo kakvih jednostranih poteza.

Premijer Andrej Plenković je prošli petak u Bruxellesu izjavio da je arbitraža za njega nepovratno završena te da pitanje granica treba riješti na drukčiji način.

'Arbitraža je kompromitirana i kontaminirana i mi smo iz nje izišli jednoglasnom odlukom Sabora, obavili notifikaciju i u njoj ne sudjelujemo', rekao je premijer.

Istaknuo je i da 'Hrvatska ne želi nikakve jednostrane aktivnosti nakon što arbitražni sud objavi odluku'.

Slovenski premijer Cerar tijekom dvodnevnog summita čelnika EU-a snažno je lobirao ne bi li dobio potporu za svoje stajalište da se odluka arbitražnog suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije mora poštovati.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u intervjuu za ljubljansko Delo kazala da se Hrvatsku arbitražni postupak o graničnom prijeporu sa Slovenijom više ne tiče i da se u četvrtak ništa posebno neće dogoditi.

'Hrvatska neće niti prihvatiti niti odbiti rezultat arbitraže budući da ona za nas ne postoji', kazala je predsjednica, podsjetivši na jedinstvena stajališta Hrvatske kako je arbitraža nepovratno kompromitirana i da dijalog između dvije države o bilateralnom sporu treba tražiti u drugom okviru.

Novoimenovana ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić također smatra da odluka arbitražnog suda u Den Haagu 29. lipnja neće donijeti ništa dramatično jer je hrvatska pozicija jasna, naglašavajući kako vjeruje da Slovenija zbog toga neće pokušati blokirati hrvatski ulazak u Schengen.

'Hrvatska i Slovenija su dvije susjedne zemlje, odgovorne članice EU-a i NATO-a i u tom kontekstu imamo puno više interesa i tema koje nas spajaju. To nas obvezuje da radimo i tražimo sporazume u bilateralnom dijalogu i da tamo gdje se ne možemo usuglasiti, to stavimo u kontekst u kojem ga možemo rješavati', rekla je Pejčinović Burić.