voda nosi sve

Ovo su najgore svjetske katastrofe uzrokovane pucanjem brana. Stručnjak otkrio što je Kahovku činilo ranjivom

10.06.2023 u 12:04

Bionic
Reading

Kada inženjeri prilikom gradnje brana planiraju najgore moguće scenarije, sabotaža obično nije dio njihove procjene rizika. 'Obično ne projektiramo brane razmišljajući o ratu ili eksplozivima. To nije hipoteza za projektiranje', kazao je Rafael Moran profesor građevinarstva koji se specijalizirao za zaštitu brana, s Tehničkog sveučilišta u Madridu

Miniranje brane Kahovka u Ukrajini dovelo je do ispuštanja ogromne količine vode iz rezervoara nizvodno prema gradovima i selima, a stotine tisuća Ukrajinaca ostalo je bez pristupa pitkoj vodi.

"Ovaj rezervoar sadrži 18 kubičnih kilometara vode. To je jedna trećina ukupnog kapaciteta rezervoara u Španjolskoj', istaknuo je Moran. Brana Kahovka izgrađena je na rijeci Dnjepar pedesetih godina prošlog stoljeća kao dio socijalističkog plana sovjetskog vođe Josifa Staljina s ciljem da promijeni prirodni karakter regije. Zbog toga je preseljeno oko 34.000 ljudi.

Uništavanje brane podsjetilo je na neke od najvećih katastrofa koje su nastale nakon pucanja brana diljem svijeta.

Urušene brane u Italiji i Francuskoj
  • Urušene brane u Italiji i Francuskoj
  • Urušene brane u Italiji i Francuskoj
  • Urušene brane u Italiji i Francuskoj
  • Urušene brane u Italiji i Francuskoj
Urušene brane u Italliji i Francuskoj Izvor: Profimedia / Autor: KEYSTONE Pictures USA / Zuma Press / Profimedia
  • Urušavanje francuske brane Bouzey (1895.) i alžirske Habre (1882.).
  • 12. ožujka 1928. brana St. Francis, 64 km sjeverozapadno od Los Angelesa u Kaliforniji, neočekivano je propala. Zbog kvara na brani, 47 milijuna m3 vode ispušteno je u kanjon San Francis Quito. Poginulo je 400 ljudi. Uzrok rušenja nikada nije utvrđen iako je na kraju je zaključeno da je posljedica geologije i gradnje na neprikladnom mjestu.
  • Probijanje brane Malpasset 1959. godine u Francuskoj za posljedicu je imalo smrt više od 400 ljudi. U tom slučaju, analiza koja je uslijedila otkrila je dotad nepoznatu geološku slabost ispod betonskih temelja koja je pomaknuta težinom brane. Inženjeri i geolozi danas provjeravaju postoje li takvi problemi prije gradnje.
  • Katastrofa na brani Vajont u Italiji, koja se izlila 1963. kada je klizište palo u akumulacijsko jezero i izazvalo cunami. To je navelo inženjere da u svoje procjene uključe rizik od nestabilnosti padina iznad ležišta.
  • 8. kolovoza 1975. godine puknula je Banqiao brana na rijeci Ru u Kini i bila je to najveća katastrofa u povijesti gradnje brana koja je za posljedicu imala oko 25.000 ljudi stradalih od poplave dok ih je više od dvjesto tisuća preminulo zbog zatrovane vode i različitih bolesti povezanih s tim. Za pet sati isušila se cijela akumulacija. Nizvodne brane nisu mogle zadržati vodu i počele su propadati. Ukupno se srušilo više od 60 brana. Brana kroz godine imala niz problema koje su riješavali sovjetski inžinjeri. Kobnog dana tajfun Nina donio je obilnu kišu,a vodostaj rijeke premašio kapacitet brane koja jej puknula.
  • Kvar brane Teton u Idahu u SAD-u 1976. ubio je 11 ljudi i prouzročio štetu od oko 400 milijuna dolara. Istraživanja su otkrila nedostatke u dizajnu i loše izvedenu konstrukciju temelja koja je zanemarivala lokalnu geologiju i dopuštala unutarnju eroziju i pucanje.

Klimatske promjene – nova prijetnja

Kvarovi na branama su iznenađujuće česti. U SAD-u, gdje postoji više od 90.000 brana, od sredine 19. stoljeća u prosjeku se kvari 10 brana godišnje, iako je samo 3,8 posto tih kvarova rezultiralo jednim ili više smrtnih slučajeva. Jedan posebno opasan problem za inženjere brana danas su klimatske promjene. Prijetnja od "prelijevanja" sve je više rizik od kvara za stare brane, projektirane kada su maksimalne razine poplave bile niže.

'Preljevi nemaju dovoljno kapacitet. Prilagodba preljevanja kako bi se nosili s dodatnom vodom može biti skupa, ali postoje jednostavna, ali inovativna rješenja, poput postavljanja betonskih ploča koje čine neku vrstu oluka na suhoj padini brane za hvatanje preplavljene vode i preusmjeravanje', objasnio je Moran za BBC.

Možda je prerano reći kako će – ili hoće li – katastrofa u Ukrajini utjecati na budući dizajn brana. Moran navodi da je američka vojska provela testove kako bi vidjela koliko bi američke brane mogle biti ranjive na sabotaže odnosno pokušaje miniranja, ali dodaje da nisu javno objavili rezultate.

Poplavljeno područje Hersona nakon pucanja brane Kahovka
  • Poplavljeno područje Hersona nakon pucanja brane Kahovka
  • Poplavljeno područje Hersona nakon pucanja brane Kahovka
  • Poplavljeno područje Hersona nakon pucanja brane Kahovka
  • Poplavljeno područje Hersona nakon pucanja brane Kahovka
  • Poplavljeno područje Hersona nakon pucanja brane Kahovka
    +9
Poplavljeno područje Hersona nakon pucanja brane Kahovka Izvor: Profimedia / Autor: Handout / AFP / Profimedia

Međutim ističe da za mnoge velike brane od betona (zidane brane) ili zemlje (nasipne brane), sabotaža kakve smo vidjeli u Ukrajini ne bi bila tako jednostavna. Trebala bi velika eksplozija da bi se oštetila strukturu poput, betonske Hooverove brane, jer iznimno robusna i široka.

Ono što je činilo branu Kahovka ranjivom, objašnjava Moran, je to što je protok vode bio kontroliran metalnim vratima, koja je bilo relativno lako probiti minama. Ta relativna lakoća uništenja je proboj Kahovke pretvorila u rušenje brane u razmjerima koji nisu viđeni u Europi desetljećima. Posljedice će se vjerojatno osjećati mjesecima – i to ne samo u smislu neposredne štete.

Desetljećima je voda iz akumulacije Kahovka pomagala u navodnjavanju poljoprivrednih površina diljem regije, koja su prije bila sušna u vrućim ljetnim mjesecima.

'To će imati posljedice za poljoprivredni sektor u Ukrajini, ali i za svijet jer ona ga hrani', naveo je Moran.

Kahovka
  • Kahovka
  • Kahovka
  • Kahovka
  • Kahovka
  • Kahovka
    +18
Kahovka Izvor: Profimedia / Autor: Muhammed Enes Yildirim / AFP / Profimedia