Opet u ćorsokaku

Dok cijeli svijet oplakuje papu Franju, svjetovni vođe – prije svega čelnici najmoćnije države na svijetu – još jednom pokazuju da nisu usvojili baš nijednu tekovinu njegova beskompromisnog mirotvorstva. Da jesu, naime, makar bi sjeli pregovarati o završetku rata u Ukrajini kako spada. Umjesto toga, američka administracija aktivirala je svoj poslovni modus operandi, procijenila da je potrošila previše vremena i strpljenja te najavila da se povlači iz pregovora.

Takav se zaključak nameće nakon što je Trump dao Rusiji i Ukrajini rok od tjedan dana da se dogovore, J.D. Vance najavio da se SAD povlači iz pregovora, a državni tajnik Marco Rubio prisnažio to otkazivanjem putovanja u London, gdje su ga trebali čekati Volodimir Zelenski i predstavnici Velike Britanije, Francuske i Njemačke na preliminarnim razgovorima. SAD je na tom sastanku trebao predstavljati Trumpov izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg, a umjesto toga američki fokus preusmjeren je na Moskvu, gdje bi se Trumpov pregovarač Steve Witkoff ovoga tjedna trebao četvrti put sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

U pozadini najnovijih pregovora sve se češće spekulira da bi Rusija mogla pristati na prekid rata uz zadržavanje sadašnjih linija fronta u zamjenu za priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom. No Zelenski je takvu mogućnost odmah odbacio, obećavajući da će se Ukrajina pridržavati svog ustava. Pretpostavlja se da je to razlog Trumpova gubljenja strpljenja, imajući u vidu višestruke signale iz Bijele kuće da će SAD priznati rusku okupaciju Krima kao činjenicu. Bilo kako bilo, pregovori su opet u ćorsokaku.

Ono kad ti jedna firma upropasti drugu

Dok Trump žonglira između priprema za američko povlačenje iz pregovora i priprema za putovanje na Papin sprovod u Vatikan, njegov glavni operativac za kresanje državnog budžeta, Elon Musk, shvatio je da ne može sjediti na dva stolca. Prvi, i glavni, trebao bi mu biti stolac direktora Tesle, koji je poprilično zapustio, stoga su ga štrecnuli katastrofalni poslovni rezultati.

Naime, prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), prodaja Tesle na tržištu EU-a nastavila je padati u prvom tromjesečju 2025., s padom registracija na godišnjoj razini za 45 posto, točnije sa 65.774 na 36.137 registriranih Tesla, što je najveći relativni pad u tom razdoblju među glavnim proizvođačima automobila.

Dobit Tesle u prvom tromjesečju pala je za 71 posto, s 1,4 milijarde na 409 milijuna dolara u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a prihodi za devet posto. Vrijednost dionice niža je pak za više od 50 posto u odnosu na rekordnu cijenu koju je postigla sredinom prosinca. Za to mu je uglavnom kriva njegova druga firma, američka država: naime presudan faktor poslovnog debakla Tesle su turbulencije na financijskom tržištu uzrokovane Trumpovim carinama.

I Musk je shvatio da je vrag odnio šalu te najavio da će od svibnja posvećivati puno manje vremena Povjerenstvu za učinkovitost američke vlade (DOGE), iako ističe da je 'posao koji ondje obavljamo doista vrlo bitan za kontrolu deficita koji vuče našu zemlju, Sjedinjene Države, prema uništenju'. Tko će se prije samouništiti u Muskovim rukama, SAD ili Tesla, procijenite sami.

Blamaža u Istočnom Sarajevu

U rijetko viđenoj blamaži u srijedu u Istočnom Sarajevu spektakularno je propao prvi pokušaj uhićenja Milorada Dodika. Specijalna policija BiH, ne odveć popularna SIPA, poslala je tamo par inspektora u civilu, a oni su naletjeli na Dodikovu privatnu stražu u uniformama policije Republike Srpske. Iako iz SIPA-e tvrde da su Dodiku samo htjeli uručiti nalog temeljem kojega ga se privodi, prema snimkama je evidentno to da ih Dodikovi čuvari uopće ne doživljavaju, mada iz SIPA-e kažu da su prilikom uhićenja primili prijetnje silom.

Komentatori koji pokušavaju relativizirati ovu blamažu SIPA-e ocjenjuju da je u pitanju bila proba, ujedno korisna kako bi se Dodiku možda natovarilo još jedno kazneno djelo. Policija RS-a se, naime, sad konkretno suprotstavila državnim institucijama, što ima obilježja oružane pobune. Je li ta vrsta navlačenja bila dovoljno uvjerljiva, možete procijeniti i sami ako pogledate snimku koju je Radiotelevizija Republike Srpske lojalno podijelila sa svijetom.

Nama ovo ne izgleda ni kao uhićenje, ni kao oružana pobuna, već kao još jedna epizoda Dodikova propagandnog cirkusa koji je bilo moguće zaustaviti na jednostavniji način, a visoki predstavnik Schmidt sjetio se učiniti to tek sada. Naime odrezao mu je proračunska sredstva za financiranje stranke, a ako despoti reagiraju na nešto, to je, makar privremeno – obustavljanje protoka keša. Dodik je na to rekao kako mu se 'j*be za Schmidtove odluke', a to pokazuje da je opet nervozan.

Njegova svetost Putinov vazal

Unatoč sprdačini od uhićenja, najveća zvijezda 'srpskog sveta' u proteklom tjednu ipak nije Dodik, nego patrijarh srpski Porfirije. U posljednjem činu svog salto mortalea od urbanog svećenika koji sluša Azru i impresionira intelektualno-kulturnu elitu tijekom stolovanja u Zagrebu do pouzdanog protočnog bojlera politike Aleksandra Vučića, Porfirije se zatekao u Moskvi pod koljenima Vladimira Putina.

Rijetko viđen performans, koji podsjeća na one Vučićeve ruralne spektakle što se prenose na Pinku, uključivao je servilno prenošenje pozdrava srpskom predsjedniku uz najavu da dolazi na Dan pobjede u Moskvu, ali i tužbalicu na temu 'obojene revolucije', kako je nazvao kotrljanje studenata i slobodnih građana ulicama srpskih gradova. Ni to mu nije bilo dosta, pa je izrazio želju 'većine u Srpskoj pravoslavnoj crkvi da u budućnosti, ako dođe do novog geopolitičkog pregrupiranja, budemo bliski tom ruskom okruženju u pravoslavnom svijetu'.

U Srbiji je, naravno, zavladao bijes, pogotovo zbog činjenice da među studentima koji prosvjeduju ima i nezanemariv broj onih koji na skupovima nose ikone svetaca i simbole SPC-a, što je predstavljalo jasnu distinkciju u odnosu na do sada nam poznate 'obojene revolucije'. Njima je vjerski poglavar jasno poručio da su ili s njime ili protiv njega, a kako prema istraživanjima javnog mnijenja 60 posto građana trenutno podržava studente, čini se da se Vučiću odlomio još jedan komad donedavno čelične konstrukcije kojom je držao Srbiju u šaci. Barem dok druga čelična konstrukcija – ona u Novom Sadu – nije pala ljudima na glavu.

Dok svi slave pad dolara, Švicarci se hvataju za glavu

Žestok potres snage 6,2 po Richteru zatresao je bivšu prijestolnicu Osmanskog Carstva, Istanbul. U crnu bilancu nije ušao nijedan ljudski život, a ozlijeđeno je oko 150 ljudi. I dok je ovaj potres trajao 13 sekundi, neki drugi traje već neko vrijeme, a mogao bi izazvati lančane reakcije u cijelom svijetu.

U jeku prevrtljive Trumpove politike globalna tržišta zatresao je značajan pad američkog dolara, što utječe i na politike središnjih banaka diljem svijeta. Indeks dolara od početka godine oslabio je više od devet posto, a sada su uslijedile i najpesimističnije prognoze u gotovo dva desetljeća - daljnje slabljenje u sljedećih 12 mjeseci.

Jedna od glavnih posljedica slabijeg dolara jačanje je drugih valuta. Vrhnje su pobrali japanski jen, švicarski franak i euro te meksički pezo, kanadski dolar i poljski zlot. Posebno se ističe ruski rubalj zbog skoka više od 22 posto u odnosu na dolar.

S druge strane, vijetnamski dong, indonezijska rupija i turska lira došli su na rekordno niske razine u odnosu na američku valutu. Pad je doživio i kineski juan, iako se posljednjih tjedana uspio donekle oporaviti.

Većina središnjih banaka diljem svijeta dočekala je pad dolara s olakšanjem jer se tako smanjuje realni teret duga za zemlje koje su se zaduživale u američkoj valuti, a jačanje lokalnih valuta pomaže u obuzdavanju inflacije, čineći uvoz jeftinijim. Tako se otvara i manevarski prostor za snižavanje kamatnih stopa za poticanje gospodarskog rasta, što je Europska središnja banka već učinila.

Iako bi mnogi voljeli još oslabiti vlastite valute radi očuvanja izvozne konkurentnosti, analitičari upozoravaju da je devalvacija domaće valute rizična jer nosi i opasnost od povećanja inflacije. Pored toga, svaka namjerna devalvacija mogla bi biti shvaćena kao nepravedna trgovinska praksa, osobito u SAD-u, što bi moglo dovesti do novih trgovinskih sukoba.

No Švicarska, čije gospodarstvo uvelike ovisi o izvozu, trenutno se nalazi u posebno izazovnoj situaciji. Švicarski franak već godinama jača i time otežava njihovim tvrtkama poslovanje na inozemnim tržištima. Ako se priljev kapitala u franak nastavi, Švicarska narodna banka mogla bi biti prisiljena na drastične mjere da bi spriječila daljnje jačanje valute.

Jabuka i Meta opet na meti Europe

Sredinom tjedna ušli smo i u novu rundu sukoba između Bruxellesa i američkih tehnoloških giganata, a koja je nastupila u jeku sve većih političkih napetosti između istočne i zapadne strane Bare. Europska komisija zadala je još jedan veliki udarac Appleu, kaznivši ga s 500 milijuna eura zbog monopolskog načina upravljanja trgovinom aplikacija AppStore, ujedno jednim od ključnih izvora prihoda tvrtke.

I Apple i Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, koji je također u srijedu kažnjen s 200 milijuna eura, najavili su žalbe.

EU se godinama bori protiv monopolskih praksi velikih digitalnih platformi, mahom američkih, no tajming ove kazne – samo nekoliko tjedana prije isteka 90-dnevne obustave Trumpovih 'recipročnih' carina - bio je plodno tlo za špekulacije o tome da je posrijedi zapravo politički odgovor. Komisija to, naravno, negira, nazivajući potez 'provedbom zakona', a Apple inzistira na tome da ga Komisija 'nepravedno cilja' te protivno dogovoru 'mijenja pravila igre'.

Tvrtka je zbog monopolskih praksi i prošle godine zaradila globu od 1,8 milijardi eura te naredbu da plati 12 milijardi eura neplaćenih poreza u Irskoj.

Sukob oko Applea, kompanije čija je tržišna vrijednost gotovo četiri bilijuna dolara, postao je simbol šireg sukoba između SAD-a i EU-a. Iako je Zakon o digitalnim tržištima (DMA), pod čijim se okriljem izriče nova kazna, osmišljen kako bi obuzdao dominaciju tehnoloških divova – Trump ga vidi kao pokušaj gušenja američke industrije.

Apple je već dugo pod kritikama regulatora diljem svijeta zbog naknada koje nameće korisnicima i developerima. Samo prošle godine naknade su mu donijele prihod od gotovo 100 milijuna dolara, od čega značajan dio dolazi iz EU-a. Tvrtke poput Epic Gamesa i Match Groupa tvrde da zbog rigidnog sustava kompanije nemaju održive alternative.

Bolje biti siromah u Europi nego bogataš u SAD-u

Kad kosci smrti pokucaju na vrata, ne pitaju jeste li bogati Amerikanac ili siromašni Europljanin. Ipak izgleda da su vam veće šanse da ćete odgoditi njihov dolazak ako živite u Europi. Najnovije istraživanje o povezanosti bogatstva i smrtnosti u SAD-u i Europi, čiji su rezultati objavljeni u uglednom časopisu New England Journal of Medicine, pokazalo je da postoji značajan jaz u stopi smrtnosti između Starog i Novog kontinenta. Pritom je očekivana životna dob bogatih Amerikanaca kraća od one siromašnih stanovnika nekih europskih zemalja, poput Njemačke, Francuske i Nizozemske.

Objašnjenje je jednostavno: Europljani znatno lakše dolaze do zdravstvene zaštite i općenito društvene potpore nego Amerikanci.

Najbogatiji pojedinci imali su doduše 40 posto manju šansu da će umrijeti u ispitivanom razdoblju od onih najsiromašnijih. No kad se pogledaju sve četiri imovinske skupine, stopa smrtnosti je za ogromnih 40 posto bila niža u sjevernoj i zapadnoj Europi nego u SAD-u.

Iako pobornici privatizacije sustava zdravstvene skrbi, kakav ima SAD, nerijetko ističu da je takav sustav pravedniji jer se temelji na slobodi izbora, milijuni siromašnih ili pak nedovoljno bogatih Amerikanaca najčešće su posve isključeni iz medicinske skrbi pa u slučaju bolesti moraju ili nalaziti dodatne poslove ili ulaziti u dužničko ropstvo.

S druge strane, svaka pomisao na približavanje europskim standardima zdravstvene zaštite u američkim političkim krugovima prokazuje se kao promoviranje socijalizma. A nameće se i teza da bi opće zdravstveno osiguranje bilo protivno američkom viđenju slobode izbora. Jer Amerikanci smatraju da je sloboda zagarantirana i u dužničkom ropstvu - ipak ste ga, kako kažu, sami odabrali.

Urin kao umjetno gnojivo

Ako ste pomislili da je zbog utrke za profitom svijet izgubio najkvalitetnije ljudske osobine - kreativnost i maštovitost u suradnji s pameću - završna priča našeg skenera će vas demantirati. Naime urin tisuća žena koje trče na Londonskom maratonu bit će spašen iz kanalizacije i pretvoren u gnojivo za uzgoj usjeva. Ovo će biti treća godina zaredom da su ženski pisoari tvrtke PEEQUAL - koji su, tvrde operateri, 2,7 puta brži za korištenje od drugih prijenosnih WC-a - smanjili redove čekanja na maratonu.

Mokraća iz devet pisoara, postavljenih na startu maratona, bit će prerađena u sigurno i učinkovito gnojivo za pšenicu, usjev kojemu je potreban dušik iz nje. Tako će se 1000 litara urina koristiti za terenska ispitivanja kako bi se poboljšalo gnojivo i procijenila njegova učinkovitost za urod pšenice. Obje tvrtke nadaju se da će jednog dana reciklirati svu mokraću s velikih događaja. Ako se reciklira, urin 53.700 trkača koji su završili Londonski maraton prošle godine mogao bi gnojiti dovoljno pšenice za pečenje 3142 štruce kruha, prema NPK Recoveryju. Tvrtka koristi bakterije za oporavak prirodno prisutnih hranjivih tvari iz urina, stvarajući tekuće gnojivo.