Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je u četvrtak da je granični spor s Hrvatskom riješen donošenjem arbitražne presude i da podržava odluku o podizanju tužbe protiv Hrvatske koja arbitražu ne priznaje, no da bi bilo dobro da tužbu uloži sljedeća vlada kako bi se održao politički i pravni kontinuitet slovenskog pogleda na to pitanje
'Spor oko određivanja granice s Hrvatskom je riješen, granica je određena presudom arbitraže. Hrvatska doduše tu presudu ne priznaje, ali je u pitanju samo način njezine primjene', kazao je Pahor nakon susreta s Janezom Janšom, relativnim izbornim pobjednikom, s kojim se sastao oko mogućnosti formiranja nove vlade nakon parlamentarnih izbora 3. lipnja.
Pahor je rekao da je na strani Slovenije u arbitražnom sporu međunarodno pravo i želja da se arbitraža implementira na miran način, kako se odvijao i arbitražni proces. 'Slovenska politika se odlučila za tužbu protiv Hrvatske pred sudom EU-a, o čemu je obavijestila Europsku komisiju. Mislim da bi zbog političkog i pravnog kontinuiteta bilo dragocjeno da s tužbom nastavi i iduća vlada, bez obzira na njen budući sastav', kazao je Pahor.
Budući da se s podnošenjem tužbe ne žuri jer je vrijeme na našoj strani, bilo bi dobro da tužbu podnese sljedeća vlada nakon temeljite analize te da se preostalo vrijeme možda iskoristi za još neki razgovor s hrvatskom stranom kako i kada arbitražnu presudu implementirati, kazao je slovenski predsjendik, dodavši da je to njegovo osobno stajalište kao predsjednika.
Premijer tehničke vlade Miro Cerar rekao je ovog tjedna da o odluci o podnošenju tužbe protiv Hrvatske, koja po njegovu mišljenju neimplementiranjem arbitražne presude krši europsko pravo, biti riječi na redovnoj sjednici vlade u petak i da ona, iako obavlja samo tekuće poslove, ima sva potrebna ovlaštenja parlamenta.
Janši ponudio premijerski mandat, čeka odgovor do idućeg četvrtka
Borut Pahor je na sastanku s predsjednikom Slovenske demokratske stranke (SDS) Janezom Janšom u četvrtak rekao da su se sporazumjeli i da ga Janša u tjedan dana treba obavijestiti o tome hoće li prihvatiti mandat za sastavljanje nove vlade.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon razgovora s Janšom, čija stranka ima 25 od ukupno 90 mjesta u novom parlamentu, Pahor je rekao da je relativnog pobjednika izbora i službeno obavijestio da ga je spreman predložiti za mandatara i da očekuje da ga do idućeg četvrtka obavijesti hoće li mandat prihvatiti.
Uz to, Pahor je svih devet stranaka u parlamentu zamolio da vode međusobne razgovore o mogućoj koaliciji koja će sastaviti novu vladu, pri tome ne isključujući nikoga, i to bez obzira hoće li takvi razgovori uspjeti ili ne.
Takvo bi ponašanje pozitivno djelovalo na političko stanje u državi i imalo pozitivni utjecaj na birače, a niti buduća vlada, bez obzira tko je bude sastavljao, neće moći računati na uspjeh i potporu oporbe u odlučivanju o važnim nacionalnim pitanjima, ako ne bude uključivala sve stranke u međusobni dijalog, kazao je Pahor.
'U ovom trenutku nitko, pa niti Janša, nema potrebnu većinu za izbor predsjednika vlade, zato smo se danas dogovorili da me o tome prihvaća li ponuđenu kandidaturu za mandatara ili ne službeno obavijesti najkasnije do četvrtka 19. srpnja do 14 sati', kazao je Pahor, dodavši da će, ako Janša tada prihvati kandidaturu, odluku o tome odmah potpisati i uputiti je na glasovanje u parlament.
Janez Janša je nakon razgovora s predsjednikom rekao da će njegova stranka još danas uputiti formalne pozive na razgovor parlamentarnim strankama o formiranju nove vlade i da te razgovore očekuju od idućeg ponedjeljka, ali da će u međuvremenu moguću potporu u parlamentu provjeravati i u neformalnim razgovorima.
Janša je dodao da Sloveniji treba stabilna vlada s natpolovičnom potporom u parlamentu jer su pred državom zahtjevne zadaće, a da će s potencijalnim paartnerima razgovarati na temelju svojih programskih ciljeva koji su javno objavljeni. Konačni datum do kojega Pahor kao predsjednik mora dati prijedlog kandidata za mandatara nove vlade je 23. srpnja, kad istječe mjesec dana od konstituiranja novog parlamenta.
Ukoliko do tada ne bude stvorena parlamentarna većina koja bi izabrala mandatara, odnosno predsjednika buduće vlade, odnosno ako to ne uspije ni Janši niti Marjanu Šarcu, koji s pet ostalih stranaka dogovara koaliciju ljevice i liberalnog centra, onda bi nastupio drugi krug postupka izbora mandatara, u kojemu bi osim predsjendika kandidata mogle predlagati i zastupničke skupine u parlamentu.